Sve o Japancima: Obitelji mjesečno treba 3000 eura, a vlakovi im ne kasne

U prvoj epizodi dokumentarne serije "What's up Japan" saznajemo sve o brzim japanskim vlakovima, zašto nikad ne kasne, ali i to da svaki treći član japanskog parlamenta potječe iz obitelji koja se profesionalno bavi politikom. Ušli smo i u prosječni japanski stan gdje živi obitelj koja otkriva kako im je za pristojan život potrebno 3000 eura mjesečno.

Brzi vlakovi "rođeni" su u Japanu, a prosječna brzina "Shinkansena" iznosi 200 km/h. Japanska točnost je neprikosnovena, vlak stiže u sekundu. Na karti piše broj vagona, ulaznih vrata i sjedala, a čak i u velikim postajama ne stoji se više od minute za ulazak i izlazak putnika, kojih bude po 50.

Ako želite zamijeniti sjedalo u vlaku - čeka vas paprena kazna

Kada ste u vagonu - ne pokušavajte ni s kim zamijeniti sjedala. Kazne su i po nekoliko stotina dolara. Prijavit će vas kondukteru onaj kojeg ste pitali da zamijenite sjedala, otkriva nam autor Milić.

Vlak nije jedini primjer za japansku točnost. 

U svakoj velikoj kompaniji praksa je da sudionici sastanka dođu pet minuta ranije, a organizator mora sve pripremiti kao da je sastanak počeo pet minuta ranije.

Upravo zbog brzine i točnosti japanskih vlakova, država je postavila ograde koje se zatvaraju kad vlak naiđe da bi se spriječilo samoubojstvo na kolodvorima. Ali je također uvedeno i pravilo da obitelj samoubojice mora platiti svu štetu koju su pretrpjeli putnici zbog kašnjenja na posao - a to znači otplatu milijuna kroz generacije. No, to je ipak smanjilo broj samoubojstava bacanjem pod vlakove.

Svaki treći član parlamenta potječe iz obitelji koja se profesionalno bavi politikom

Svaki treći član japanskog parlamenta potječe iz obitelji koja se profesionalno bavi politikom. To je u Japanu normalna pojava i ne osuđuje se kao nepotizam.

Milić je stoga razgovarao s bivšim državnim ministrom obrane i vanjskih poslova. Političar Yashuide Nakayama također potječe iz političke obitelji. Naime, njegova baka bila je prva ministrica u njihovoj političkoj povijesti.

Yashuide kaže kako su se stvari u japanskom društvu promijenile.

U prošlosti postojali samo muški zahodi

- Kad naš Japan uspoređujete s onim u kojem je živjela moja baka, razlika je velika. Kad se baka kandidirala na izborima, odmah nakon rata, japanski su političari dali ženama glas. I baka se kandidirala. Nakon što su je izabrali, tijekom zasjedanja parlamenta, nije išla na WC. Postojali su samo muški zahodi, otkriva.

- Baka je stala s muškarcima u red, kolegama iz parlamenta, no rekli su joj da ne može ući jer je žena. Morala je pričekati sve njih. Stoga je moja baka uvijek čekala iza muškaraca. Uvijek je išla zadnja. Zatim bi trčala na sjednicu, priča njezin unuk.

No, sada je 21. stoljeće, i Yashuide kaže kako se status žena u Japanu poboljšao u odnosu na vrijeme u kojem je živjela njegova baka.

Kako izgleda prosječan japanski stan?

Posjetio je autor jednu "prosječnu" obitelj u Tokiju. Imaju više djece od prosjeka, njih troje, ali njihov stan je prosječan - 40 četvornih metara.

Glava obitelji, Yuku Iizuka, radi 300 sati mjesečno, a po zanimanju je instalater klima uređaja.

Stoga nam je Yuku otkrio kako se kreću cijene u njegovom obrtu.

- Sam uređaj košta do 1200 eura, a cijena postavljanja ide do 600 eura. Tako sve zajedno iznosi oko 1800 eura, otkriva Yuku.

Za pristojan život mjesečno potrebno 3000 eura

Kažu kako je u Tokiju obitelji mjesečno potrebno, kako bi živjela komforno, oko pola milijuna jena, odnosno 3000 eura.

Razlozi stalnog pada japanskog jena

O razlozima stalnog pada japanskog jena naš autor razgovarao je s profesoricom Masako Kurowasa.

- Mislim da je problem u različitosti industrija Japana u odnosu na druge zemlje, osobito na SAD. Njihova je industrija jača pa ljudi kupuju dolare. To stvara tu gospodarsku pojavu. Drugi je razlog strukturalni problem s kojim se suočavamo. Zbog digitalizacije pojavljuju se programi za uslužne djelatnosti. Potražnja za time je golema, a cijene se navode u dolarima. Zbog toga jen slabi, otkriva profesorica.

- Naše gospodarstvo nije dovoljno konkurentno. Prije smo bili, i proizvodni sektor još je uvijek takav. Ali drugi sektori, osobito uslužni - nisu, otkriva Kurowasa.

Ako ste propustili prvu epizodu serije, možete ju pogledati u videoteci multimedijske platforme HRTi.