Hrvatsko čudo prirode: Lonjsko polje gdje je poplava najveći dar

U Lonjskom polju poplava nije katastrofa, ona je identitet. Tek sat vremena od Zagreba, nalazi se jedan od najčudesnijih ekosustava Europe, mjesto gdje voda kroji sve: prirodu, godišnje cikluse, ljudske navike, pa čak i arhitekturu kuća koje su stoljećima građene da se s njom nose, a ne da joj se suprotstavljaju.

U serijalu Mjesto za mene chef David Skoko došao je otkriti zašto se upravo ovdje poplava smatra blagoslovom.

Njegov vodič, Dražen, zaljubljenik u svoj kraj, odmah ga uvodi u bit stvari, Lonjsko polje nije samo močvarno područje, ono je živi mehanizam koji funkcionira zahvaljujući poplavama.

Riječ je o jednom od najvećih zaštićenih močvarnih područja u dunavskom porječju, posebnom ornitološkom rezervatu koji privlači ljubitelje prirode iz cijelog svijeta.

- Poplava je nešto dobrodošlo, ponavlja Dražen s uvjerenjem koje dolazi iz generacijskog iskustva.

- Ovi ljudi su oduvijek s poplavom. Prilagodili su se i shvatili da im ona koristi, dodao je. 

Poplava kao temelj života u Posavini

U Posavini se krajolik ne dijeli na suho i mokro, nego na razdoblja prije i poslije poplave. Plodni mulj koji se taloži na pašnjacima nakon povlačenja vode pretvara ih u najbogatije ispaše za stoku.

Zato su Posavci odavno odustali od klasične poljoprivrede i okrenuli se stočarstvu koje upravo zahvaljujući poplavama cvjeta.

- Ljudi ovdje imaju ogromne pašnjake i vrlo malo oranica. Poplava im donosi i mulj i ribu, objašnjava Dražen.

Upravo zbog toga u ovom kraju nije neobično da se sela nalaze tik uz Savu, na njezinim najvišim dijelovima, dok voda u polje ulazi uvijek "iza leđa", kroz prirodne utoke.

Sava ovdje nikada nije plavila preko svojih obala, nego se ulijeva u Lonjsko polje kao u ogromnu posudu.

Prirodna i umjetna poplavljivanja - sustav star stoljećima

Lonjsko polje ima dva tipa plavljenja. Gornji dio plavi se umjetno, preko ustave Trebež, velikih "vrata", koja reguliraju ulazak i izlazak vode.

Kad Sava naraste, a prijeti opasnost Zagrebu ili Sisku, voda se usmjerava u Lonjsko polje, pretvarajući ga u sigurnosnu zonu,  prirodni spremnik koji može primiti goleme količine vode.

- Ovaj dio vam je jedna velika kada, govori Dražen.

- Kad prođe opasnost, voda se ponovno ispušta, dodao je.

Drugi dio polja plavi se potpuno prirodno, preko kanala Veliki Strug. Taj dualni sustav čini Lonjsko polje jedinstvenim  prostorom, koji istovremeno služi prirodi, čovjeku i obrani od poplava.

Šume, pašnjaci i ribe - bogatstvo koje poplava stvara

Osim pašnjaka, Lonjsko polje poznato je i po svojim nizinskim poplavnim šumama, posebice šumama poljskog jasena.

Šumari ih nazivaju "najljepšima u Europi", a njihov opstanak izravno ovisi o plavljenju. Bez povremenog izlaganja vodi, ove bi šume nestale.

Tu je i priča o Krapju. Kako objašnjava Dražen, krap je njemačka riječ za šarana. Nekada je ovo područje bilo prepuno ribe,  toliko da se cijelo selo prozvalo "šaranija".

I danas su šarani simbol ovog kraja, a ritam njihova mrijesta ovisi upravo o poplavi koja donosi život ritskim vodama.

Je li poplava opasna?

- Ne, ne. To je potpuno krivo shvaćanje, odgovara Dražen bez oklijevanja.

- Barem za Posavinu. Ovdje se ljudi nisu borili protiv poplave, shvatili su da je to bitak, koji se ne može dobiti. Umjesto toga, naučili su živjeti s njom, oblikovati svoje navike oko nje i izvući iz nje ono najbolje, naglasio je. 

I upravo je ta priča o prilagodbi, mudrosti i poštovanju prema prirodi ono što Lonjsko polje čini toliko posebnim.

U svijetu gdje se poplava najčešće doživljava kao prijetnja, Posavina ju slavi kao dar.

Dokumentarnu seriju "David Skoko: Mjesto za mene" gledajte svaku srijedu na Prvom programu HTV-a u 20.15.

A ako ste propustili neku epizodu, možete je besplatno pogledati na našoj multimedijskoj platformi HRTi, gdje se nalaze i epizode Skokinih serijala "David Skoko: Jesti na cesti" te "David Skoko: Motor, loza, kuhača".