Ankica Kovač: Sada nastupa desetljeće vodika

U trećoj epizodi druge sezone dokumentarnog serijala "Dobra ekonomija" govorilo se o prometu i mobilnosti. Stručnjaci su objasnili utjecaj vodika u prometu te kako je nastala ideja bicikla na vodik.

Ankica Kovač s Fakulteta strojarstva brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu je istaknula kako automobil na vodik nije ništa drugo nego električni automobil koji električnu energiju potrebnu za pogon elektromotora dobiva iz vodika preko gorivnih članaka i to je osnovna razlika između električnih automobila na baterije i električnih automobila na vodik. 

- Prvo smo imali vjetar, onda smo imali sunčevu energiju, potom smo imali baterije i sada nastupa desetljeće vodika, dodala je. 

Vedran Kirinčić, profesor na Tehničkom fakultetu Sveučilišta u Rijeci Vedran Kirinčić je rekao da vodik ima veliki potencijal zato što omogućuje dugotrajnije skladištenje energije.

- Tu prvenstveno kada govorimo o mobilnosti, elektromobilnosti, trebamo govoriti o sinergiji s obnovljivim izvorima energije, dodao je. 

Ankica Kovač je istaknula kako na fakultetu imaju proizvodnju zelenog vodika.

- Imamo instalirane sunčane elektrane, izradili smo svoj vlastiti elektrolizator koji je učinkovito proizvodio zeleni vodik. Tako je nastala ideja bicikla na vodik, to je najjeftinije prijevozno sredstvo i najjednostavnije, a jednom kada vi napravite taj pogon na vodik i na tako jednostavnom prijevoznom sredstvu, onda se ta znanja mogu lako primijeniti i na neka veća prijevozna sredstva. Trenutno se ne možemo puniti u Republici Hrvatskoj i najbliža punionica je Graz. Dostupnost punionica vodika u Hrvatskoj za javno korištenje i točenje vodika u osobnim automobilima, u autobusima, očekujem negdje 2026. i 2027. godine rekla je. 

Energetski kapacitet

Direktor tvrtke iCat Tomislav Uroda je istaknuo da je najbolji spremnik energije nuklearna elektrana. 

- Jako je sigurna, ali ako se nešto dogodi, onda vam je ugroza ili neki potencijalni rizik ogroman. Ako imate vodik na brodu i taj vodik je na nekih 700 bara ili 900 bara, nebitno kako ga skladištite, on ima jako velik energetski kapacitet. Ako dođe do eksplozije tog spremnika, onda su svi na brodu mrtvi, pojasnio je.

Mišljenja je da litijske baterije nisu toliko stabilne. 

- Ako vam se zapali takva električna baterija, najvjerojatnije će izgorjeti brod, ali će ljudi poskakati u more i spasiti se. Ako plovite na vesla, neće vam se ništa dogoditi. Čim imate veću akumulaciju energije, postoji potencijalno veći rizik. Baterija ima neki limit. Kad se dođe do baterije koje neće biti zapaljive, onda vi rješavate akumulaciju energije s tim baterijama, rekao je.

Hrvoje Prpić, predsjednik Udruge Strujni krug, je istaknuo kako često čujemo da se kupci odlučuju za kinesku bateriju koja duže traje i da nije vidio veći razvoj neke tehnologije od baterija.

- Današnje baterije, recimo najbolje baterije koje čine 70% prodaje, sastoje se od litija, željeza i fosfora. Međutim, nove baterije čak ne koriste više ni litij, one koriste natrij. Te moderne baterije neće sadržavati ništa od rijetkih materijala, rekao je. 

Ankica Kovač je usporedila automobile na vodik i automobile na baterije.

- Neke od prednosti vodika je udaljenost koju s jednim punjenjem taj automobil može prijeći. Dakle, mi danas u jednom automobilu koje imamo na tržištu komercijalnom imamo spremnik od pet kilograma vodika, a s jednim kilogramom vodika mi možemo prijeći sto kilometara. Druga stvar je brzina punjenja. Mi danas automobil na vodik napunimo za dvije, tri minute, rekla je. 

Hrvoje Prpić je rekao da vodik ima značajno manju efikasnost nego električna vozila. 

- Benzin ima od trenutka kad ga iskopamo, transportiramo, rafiniramo i ostalo - 11% samo energije završi u kotačima. Kod električnog vozila je to 78%, znači vidimo ogromnu razliku, 7 puta više. Kod vodika je to 22%, rekao je. 

Direktor tvrtke EV Clinic Vanja Katić je rekao da kompleksnost električnih vozila je malo niža kompleksnost nego kod konvencionalnih pogona. 

- Onda imate hidrogen pogon koji je jako kompleksan. Imat ćete posebne tehničke uvjete u tim prostorima da vi održavate tako vozilo. Gdje vi morate imati spremnik, vi ćete izvući stari hidrogen, spremiti pod pritiskom koji može biti potencijalno eksplozivan. Nama sada da dođe to vozilo da moramo servisirati, mi ne bismo mogli. Jedinu budućnost s hidrogenom vidim u teretnom programu. Brodovi, vlakovi, autobusi, kamioni i ostalo. To je jedina po meni najrealnija primjena. U prometu osobnih vozila nema apsolutno nikakvu primjenu, rekao je. 

Ankica Kovač je naglasila da hrvatska strategija za vodik se u velikoj mjeri dotiče mobilnosti, transporta, gdje je točno navedeno da se želi dekarbonizirati javni gradski prijevoz. 

Tomislav Uroda je istaknuo da gradski prijevoz mora postati brži od osobnog prijevoza. 

- Tek u tom trenutku će osobni prijevoz ispasti iz cijele priče, dodao je. 

"Autobus je uvjetovan ostatkom prometa"

Vedran Kirinčić komentirao je autobusne linije i povezanost.

- Imamo fiksni vozni red koji često ne odgovara sa svojom frekvencijom suvremenim modelima kretanja. Zatim nemamo uvijek pravodobnu informaciju kada taj autobus dolazi. Autobus je uvjetovan ostatkom prometa, nema nekakve svoje posebne prometne trake. I onda zbog toga jednostavno ne možemo se osloniti na taj oblik prometa pa idemo na osobno vozilo. To je nešto što je definitivno izazov, ali i velika prilika za budućnost. Jer ako uspijemo u gradskim sredinama dobro posložiti javni prijevoz, onda ćemo na uštrb korištenja osobnog vozila značajno povećati kvalitetu kretanja u gradu, rasteretiti prometnice i rasteretiti parkinge. U tom smislu ćemo imati puno bolju situaciju za zelene površine, za manje emisije i ostalo, naglasio je. 

Brodske linije

Uroda je istaknuo kako je brodaru ili poduzetniku u cilju kupiti čim jeftiniji brod i prodati čim skuplje kartu. 

- On gleda nekakvu svoju priliku u trenutku i vremenu i način kako će ga zatvoriti. Tu apsolutno treba država ući cijelu priču tako da tim ljudima daju posebne koncesije. Vi imate akvatorije na Jadranu koji bi mogli biti zaštićene zone. Jedan od najboljih primjera vam je cijeli taj Šibenski zaljev i onaj bazen. Ideja je bila promijeniti tu paradigmu da brod ide isključivo s otoka na kopno, a to je način kako su postavljene te sve brodske linije kod nas i onda vi konkretno za Šibenik, Žirje, Kaprije, imate dvije linije po ljeti, jednu po zimi i one sve kreću jutro s otoka, dođu u grad i onda se vraćaju. Onda smo mi rekli, hajdemo mi probati razviti jednu mrežu brodskih linija po modelu prigradskog prijevoza u gradovima i integrirati cijeli taj obalni pojas, objasnio je. 

Prometno siromaštvo

Direktorica tvrtke ERKON Petra Grgasović je mišljenja da je trenutno aktualno pitanje prometnog siromaštva.

- To je nešto što je definirano kao nemogućnost ili poteškoća pojedinca ili kućanstva da se dohodovno nosi s troškovima prijevoza koji su mu potrebni svaki dan za obavljanje osnovnih socioekonomskih aktivnosti. Međutim, osim toga aspekta priuštivosti, tu je i taj aspekt pristupačnosti i dostupnosti. To se u principu odnosi na postojanje infrastrukture javnog prijevoza, udaljenost recimo stajališta od polazišne točke ili dolazne točke, rekla je.

Ako ste propustili drugu epizodu, možete je besplatno pogledati na našoj multimedijskoj platformi HRTi, gdje se nalaze i epizode prve sezone serijala Dobra ekonomija.