Djeca u Brazilu bojila pisanice na hrvatski način

Hrvatska zajednica u Londrini, gradu s 556.000 stanovnika na jugu Brazila, održala je radionicu bojenja uskrsnih jaja u dječjoj javnoj knjižnici. Time nastavlja održavati tu staru hrvatsku tradiciju, izvijestile su lokalne novine Folha da Londrina.

Knjižnica je bila ukrašena bojama hrvatske zastave, a za stolovima su, rame uz rame, sjedili sudionici. Razmjenjivali su boje, četkice i porculanske posude te slušali o tehnikama bojenja.

Učiteljica umjetnosti i slikarstva Vanessa Gaiao povela je na tu besplatnu radionicu cijelu obitelj. Njezin suprug Marcelo Carneiro, 7-godišnja kćer Cindi i 5-godišnja Linda ukrašavali su pisanice na isti način kao što se to radi u dalekoj Hrvatskoj.

- Uvijek tražim aktivnosti za svoje kćeri jer vole crtati i slikati, a ova radionica im omogućuje da upoznaju druge kulture, rekla je Gaiao.

Lina je na pisanici oslikala zeleni grm i bijelog veselog zeca pa sretna otišla kući s tim umjetničkim djelom.

Ondje su bili i učenici jedne lokalne škole, čiji su se radovi temeljili na brazilskoj priči o uskrsnom zecu.

"Kuturni plamen održati živim"

Gisella Hrvatić Beffa, predsjednica hrvatske udruge "Hrvatska-Brasil" u Parani, saveznoj državi gdje se nalazi Londrina, objasnila je okupljenima značenje pisanice kao simbola života i njegove uloge u hrvatskoj uskrsnoj tradiciji.

Rekla im je da se takve divovske pisanice nalaze ovih dana na ulicama i trgovima hrvatskih gradova.

Pokazala je okupljenima različite tehnike bojenja jaja. Ljuske jaja mogu se obojiti vodom u kojoj su se kuhali luk, cikla, kupus i kurkuma. Voskom se, pak, stvaraju crteži.

- Naš je cilj održati ovaj kulturni plamen živim i omogućiti novim generacijama da upoznaju značenje pisanica, izjavila je Hrvatić Beffa.

Ovaj običaj u Brazil su donijeli hrvatski emigranti koji su počeli naseljavati tu južnomeričku zemlju potkraj 19. stoljeća u potrazi za poslom. Hrvati su radili na plantažama kave, a poslije i u industriji, najviše u Sao Paulu, te su se nastavili doseljavati tijekom 20. stoljeća zbog gospodarskih i političkih razloga.

U Brazilu danas živi oko 100.000 Hrvata i njihovih potomaka, podatak je lokalnih hrvatskih udruga.