Hrvati u Sloveniji: Kad Hrvatska zabije gol, Velenje se čuje do neba!

Nošnja stara stotinu godina, hrvatski jezik naučen kod kuće i identitet koji se prenosi s naraštaja na naraštaj. Hrvati u Sloveniji već tri desetljeća organizirano čuvaju svoje korijene, no još nemaju status nacionalne manjine kakav Slovenci imaju u Hrvatskoj. Na 14. Saboru hrvatske kulture u Ljubljani razgovarali smo o tome kako hrvatska zajednica živi danas, kako privući mlade i kada će napokon dobiti svoj Hrvatski kulturni centar.

Prema procjenama Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, u Sloveniji živi oko 55 tisuća Hrvata i njihovih potomaka. Hrvatska društva diljem zemlje jezik, običaje i kulturnu baštinu desetljećima prenose novim generacijama.

Jedna od njih je Iva Šander iz Kulturno-umjetničkog društva Izvor iz Metlike. Žumberačku nošnju naučila je nositi u društvu, a hrvatski jezik nije učila u školi – naučila ga je kod kuće, slušajući roditelje.

Upravo su mladi jedna od glavnih tema hrvatske zajednice. Dok neka tradicionalna društva teško pronalaze nasljednike, novu snagu mogli bi donijeti hrvatski studenti koji su za mjesto studiranja izabrali Sloveniju. 

Za nju okupljanje Hrvata u Sloveniji znači ostati povezan s korijenima i zadržati osjećaj doma i izvan Hrvatske. A kad je riječ o onome što joj iz Međimurja najviše nedostaje, odgovor je mnogo jednostavniji – meso z tiblice i bučino ulje.

Pitanje statusa još otvoreno

Blizina dviju država, svakodnevne veze njihovih stanovnika i dobri međusobni odnosi ipak nisu riješili jedno dugogodišnje pitanje. Slovenci u Hrvatskoj imaju status nacionalne manjine, dok Hrvati u Sloveniji nemaju usporediv ustavno priznati status.

Slovenski Ustav posebna kolektivna prava priznaje talijanskoj i mađarskoj nacionalnoj zajednici, dok su Hrvati obuhvaćeni drukčijim okvirom za zajednice naroda bivše Jugoslavije.

Sugovornici koje smo za Globalnu Hrvatsku zaustavili na ulicama Ljubljane uglavnom su podržali mogućnost da Hrvati dobiju manjinski status.

Za njegovo priznanje zauzimaju se i hrvatske institucije. Zamjenik državnog tajnika Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH Dario Magdić istaknuo je važnost snažnijeg položaja hrvatske zajednice, pozivajući se i na prava koja slovenska manjina ostvaruje u Hrvatskoj.

Hrvatski kulturni centar u Ljubljani

Hrvatska zajednica trebala bi dobiti i svoju trajnu adresu u slovenskoj prijestolnici. Hrvatska Vlada izdvojila je oko 900 tisuća eura za prostor budućeg Hrvatskog kulturnog centra u Ljubljani.

Prostor na tri etaže već je kupljen, a glavna etaža ima oko 250 četvornih metara. Hrvatski veleposlanik u Sloveniji Boris Grigić kaže da je zamišljen kao višenamjenski centar – za kulturnu promociju Hrvatske, aktivnosti Saveza hrvatskih društava, informativne sadržaje, ali i moguću nastavu hrvatskog jezika. Prije otvaranja potrebno ga je urediti te riješiti preostala formalno-pravna pitanja.

Mladima bi takav prostor mogao dati upravo ono što danas nedostaje – mjesto susreta. Nika Brdar, članica Savjeta mladih Hrvata izvan Republike Hrvatske iz Slovenije, vidi ga kao prostor u kojem će se mladi moći okupljati, čuvati hrvatsku kulturu i baštinu, ali i stvarati nešto novo.

Jer hrvatski identitet u Sloveniji ne živi samo u institucijama. Ponekad je sačuvan u nošnji koja se stotinu godina prenosi od bake preko majke do kćeri, poput one Kate Marinović iz Hrvatskog kulturnog društva Velenje.

A ponekad se, kako nam je uz smijeh rekao Mladen Šupar, najglasnije čuje kada hrvatska nogometna reprezentacija postigne pogodak.

Između Hrvatske i Slovenije tako već desetljećima odrastaju generacije kojima pripadnost ne mora značiti izbor između dviju zemalja. Pitanje je kako ono što su naslijedili prenijeti onima koji dolaze.

Emisija Globalna Hrvatska na rasporedu je u četvrtak, 24. rujna na Drugom programu HTV-a od 18.00.