Klima uzvraća udarac nuklearnoj energiji: Reaktori ostaju bez vode

Trideset i osam država svijeta, od Francuske do Kine, službeno se obvezalo da će nuklearnu energiju koristiti u borbi protiv klimatskih promjena, gradeći na njoj svoje planove za dekarbonizaciju.

No ovoga ljeta klima je uzvratila udarac: rekordne vrućine i produljena suša srušile su razine europskih rijeka na povijesne minimume, lišavajući nuklearne elektrane vode potrebne za hlađenje reaktora i otvorivši pitanje mogu li kontinentalni planovi vrijedni desetke milijardi eura preživjeti u sve toplijem svijetu.

Politička podrška nuklearnoj energiji kao alatu klimatske politike formalizirana je u prosincu 2023. na klimatskom summitu COP28 u Dubaiju. Tada je dvadesetak zemalja, uz Francusku i Sjedinjene Države kao pokretače, potpisalo "Deklaraciju o utrostručenju nuklearne energije do 2050. godine".  

Pozvale su se na analize Agencije za nuklearnu energiju pri OECD-u i svjetske nuklearne asocijacije prema kojima bi globalni instalirani nuklearni kapacitet trebao narasti tri puta kako bi svijet dosegnuo neto-nultu emisiju stakleničkih plinova.

Deklaracija je od tada proširena na 38 zemalja sa svih kontinenata, a Hrvatska je jedna od potpisnica, uz Bugarsku, Češku, Mađarsku, Poljsku, Rumunjsku, Slovačku, Sloveniju, Francusku, Veliku Britaniju, SAD, Japan, Kanadu i Ujedinjene Arapske Emirate, među ostalima.

Popis se u međuvremenu proširio i na zemlje poput Kine, Brazila, Italije i Južne Afrike, što pokazuje da podrška nuklearnoj energiji kao klimatskom rješenju sve više premašuje tradicionalne granice Zapada.

Dramatično ljeto

Unutar Europske unije taj se zamah pretočio i u konkretniju koaliciju: francuska inicijativa pokrenuta 2023. prerasla je u takozvani Nuklearni savez, koji danas okuplja 16 sudionika uz Francusku kao pokretača, punopravne članice su Belgija, Bugarska, Hrvatska, Češka, Estonija, Finska, Mađarska, Nizozemska, Poljska, Rumunjska, Slovačka, Slovenija i Švedska, dok Italija sudjeluje sa statusom promatrača.

Zajednički cilj saveza je dosegnuti do 150 gigavata nuklearnog kapaciteta EU-a do 2050. godine, kroz produljenje rada postojeće flote, izgradnju novih velikih reaktora i ubrzani razvoj malih modularnih reaktora.

Nasuprot njima stoji njemačka "Koalicija prijatelja obnovljivih izvora", koja se protivi izjednačavanju nuklearne energije s vjetrom i solarnom energijom u regulatornom smislu.

- Klimatske promjene čine nuklearnu energiju sve nepredvidljivijom, izjavio je Per Hogselius, profesor povijesti tehnologije na švedskom Kraljevskom tehnološkom institutu KTH.

Posljedice ovogodišnjeg ljeta bile su dramatične diljem kontinenta.

Francuska državna energetska tvrtka EDF u kolovozu je zaustavila tri reaktora i smanjila proizvodnju u još četiri, čime je pogođeno više od pet gigavata nuklearnog kapaciteta.

Mjere su provedene nakon pada razine vode u rijekama Meuse i Mozeli, u skladu s francusko-belgijskim sporazumom o rijeci Meuse iz 1998. godine.

Povijesno nizak Dunav

Rumunjska je zbog povijesno niske razine Dunava potpuno obustavila rad svoje jedine nuklearne elektrane Cernavoda, koja inače proizvodi petinu rumunjske električne energije. Nuclearelectrica je u kolovozu započela kontrolirano gašenje drugog reaktora, nakon što je prethodni mjesec ugasila prvi.

Bukurešt je za pokušaj održavanja protoka vode izdvojio više od dva milijuna eura, uključujući miniranje stijene koja je usporavala tok te potapanje baržama punih kamenja.

Prema analizi europskog klimatskog opservatorija Copernicus, protok gotovo dvije trećine Dunava pao je na najnižu razinu u više od tri desetljeća.

Mađarska je bila blizu potpunom gašenju. Premijer Peter Magyar objavio je da je elektrana Paks, koja opskrbljuje gotovo polovicu mađarske električne energije, bila svega nekoliko milimetara udaljena od isključena prvi put u 44 godine postojanja. Proizvodnja je pala sa uobičajenih 2.000 megavata na svega 240 megavata. I Mađari su se spašavali potapanjem dviju barži punih kamenja kako bi se vodostaj Dunava podigao iznad kritične razine. 

Ni Švicarska nije bila pošteđena, jedan je reaktor u lipnju zaustavljen zbog propisa koji sprječavaju ispuštanje pretople rashladne vode radi zaštite vodenog svijeta, dok su francusku elektranu Gravelines ljetos ponovno paralizirale invazije meduza, koje se u toplijim morima razmnožavaju i začepljuju sustave crpki.

Rizik nije ograničen samo na sušu. Prema Međunarodnoj agenciji za atomsku energiju (IAEA), oko 15 posto svjetskih reaktora 2022. godine ovisilo je o slatkovodnim izvorima izloženima znatnom klimatskom pritisku, a taj bi se udio u sljedećih dvadeset godina mogao popeti na 25 posto, dok bi francuski reaktori na jugu zemlje mogli bilježiti najveći porast uzastopnih sušnih dana.

Voditelj energetskog sektora u Međunarodnoj agenciji za energiju (IEA) Brent Wanner upozorio je da su europski sustavi projektirani za toplinske valove koji traju danima ili tjedan dana, dok produljena ekstremna razdoblja od dva do četiri tjedna predstavljaju znatno veći pritisak na mrežu.

- Porast temperatura u Europi bio je među najvišima na svijetu, pa će Europa te posljedice osjetiti među prvima, dodao je Wanner.

Elektrane na novim lokacijama

Europska komisija u svom osmom Nuklearnom indikativnom programu (PINC) procjenjuje da će instalirani nuklearni kapacitet EU-a narasti sa 98 gigavata 2025. na 109 gigavata do 2050. godine, uz potrebnu investiciju od 241 milijarde eura, dok 101 reaktor trenutačno radi u dvanaest država članica i pokriva oko 23 posto proizvodnje električne energije bloka.

Britanija pak planira učetverostručiti kapacitet do sredine stoljeća, a američka administracija Donalda Trumpa ima sličan cilj, dijelom potaknut rastućom potražnjom podatkovnih centara.

Ovogodišnji ekstremi zasad nisu potaknuli preispitivanje europskih nuklearnih ambicija, no jesu prisilili vlade i tvrtke na prilagodbu.

EDF je najavio da će do 2040. uložiti 4,3 milijarde eura u klimatsku otpornost svojih postrojenja.

Mađarski premijer Magyar preispituje planove širenja elektrane Paks, ocjenjujući njezin rashladni sustav neprilagođenim novoj klimatskoj stvarnosti.

Rumunjsko ministarstvo energetike poručilo je da suša nije promijenila planove nuklearnog širenja, ali da "potvrđuje važnost procjene budućih projekata prema širokom rasponu klimatskih, hidroloških, okolišnih i energetsko-sustavnih uvjeta".

Prema Wanneru iz IEA-e, trend je već vidljiv u praksi "velika većina novih postrojenja gradi se na obalnim lokacijama", što je, kako kaže, već strukturni odgovor industrije na novu klimatsku stvarnost.