Koliko Europljani bacaju hrane?

Prema podacima iz UN-ovog Food Waste Index Reporta 2024, količina hrane koja završi u otpadu znatno varira među europskim državama.

Najviše hrane po stanovniku bace Portugalci – čak 124 kilograma godišnje po članu kućanstva. Slijede Švicarci sa 119 kilograma i Talijani sa 107 kilograma.

Visoke količine odbačene hrane bilježe i Srbija (108 kg), Grčka (87 kg) te Sjeverna Makedonija (86 kg).

S druge strane, najmanje hrane bacaju Bugari, Rusi, Slovencii Hrvati, pokazuje izvješće.

Hrana koja se baca stvara oko 10 posto stakleničkih plinova koji uzrokuju klimatske promjene, rezultati su najnovijeg nacionalnog istraživanja o utjecaju bacanja hrane na klimatske promjene. 

Sve više se kuha, sve više jede i sve više hrane - baca. Oko milijun građana u Hrvatskoj to čini svakodnevno.

- Segment kućanstva u Hrvatskoj dominira u stvaranju otpada od hrane. Dakle, naša kućanstva sudjeluju u stvaranju ukupnog otpada do hrane na razini zemlje s visokih 76 posto. Za usporedbu - kućanstva u EU-u stvaraju, odnosno sudjeluju u stvaranju ukupnog otpada na razini Unije s 53 posto, rekla je Elena Woldperger Dolezil, direktorica društveno odgovornog poslovanja i korporativnih komunikacija u Dukatu d.d.

Najviše hrane koja završi u smeću čine ostaci od kuhane ili pripremljene hrane, kojih je čak 63 posto. Slijede kruh i peciva s 43 posto, zatim voće s 26 posto i povrće s 22 posto. Mlijeko i mliječni proizvodi čine 12 posto otpada, tjestenina 10 posto, a riba je gotovo neznatna, samo 1 posto.

Razlog su prevelike količine. Bacanje hrane nije samo pitanje kućnog budžeta, to je globalni problem s lokalnim posljedicama. Stvaraju se staklenički plinovi, klimatske promjene postaju sve izraženije.

U borbi protiv bacanja hrane, donacije su jedno od rješenja.