Hrana u smeću pogoršava klimatske promjene

Hrana koja se baca stvara oko 10 posto stakleničkih plinova koji uzrokuju klimatske promjene, rezultati su najnovijeg nacionalnog istraživanja o utjecaju bacanja hrane na klimatske promjene. Ti pomalo šokantni podaci predstavljeni su u sklopu projekta "Hrana se ne baca", a poslane su i važne poruke koje bi ljude trebale potaknuti na racionalnije ponašanje.

Sve više se kuha, sve više jede i sve više hrane - baca. Oko milijun građana u Hrvatskoj to čini svakodnevno.

- Segment kućanstva u Hrvatskoj dominira u stvaranju otpada od hrane. Dakle, naša kućanstva sudjeluju u stvaranju ukupnog otpada do hrane na razini zemlje s visokih 76 posto. Za usporedbu - kućanstva u EU-u stvaraju, odnosno sudjeluju u stvaranju ukupnog otpada na razini Unije s 53 posto, rekla je Elena Woldperger Dolezil, direktorica društveno odgovornog poslovanja i korporativnih komunikacija u Dukatu d.d.

Najviše hrane koja završi u smeću čine ostaci od kuhane ili pripremljene hrane, kojih je čak 63 posto. Slijede kruh i peciva s 43 posto, zatim voće s 26 posto i povrće s 22 posto. Mlijeko i mliječni proizvodi čine 12 posto otpada, tjestenina 10 posto, a riba je gotovo neznatna, samo 1 posto. 

Razlog su prevelike količine. Bacanje hrane nije samo pitanje kućnog budžeta, to je globalni problem s lokalnim posljedicama. Stvaraju se staklenički plinovi, klimatske promjene postaju sve izraženije.

- Kada gledamo globalno, procjena je da od otpada od hrane čak 10 posto ukupnih emisija na godišnjoj razini potječe iz tog izvora, tako da smanjenjem otpada od hrane znatno možemo i utjecati na smanjenje emisija stakleničkih plinova, rekao je Aljoša Duplić, ravnatelj Zavoda za zaštitu okoliša i prirode.

Kako bi se bacalo što manje hrane, važno je educirati i informirati potrošače. U tome važnu ulogu imaju prehrambene kompanije, ali i resorno Ministarstvo.

- Ministarstvo poljoprivrede, zajedno sa svim dionicima, nastavlja sa svim mjerama koje su važne kako bismo promijenili svijest kod građana, kako bismo se svi mi trudili smanjiti otpad od hrane, rekao je Zdravko Tušek, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva.

Promjene počinju u našoj kuhinji, stoga se predlaže...

- Planska kupnja, planiranje obroka i priprema optimalne količine hrane - niti premalo niti previše, kaže Elena Woldperger Dolezil.

Više od milijardu ljudi moglo bi se nahraniti bačenom hranom jer svaki izgubljeni obrok može značiti razliku između gladi i sitosti.

"Bacanje hrane stvara metan 25 puta jači od CO2"

U središnjem Dnevniku HTV-a gostovala je Dunja Mazzocco Drvar, meteorologinja, stručnjakinja za klimatske politike.

Rekla je kako su emisije stakleničkih plinova od ukupnih gubitaka hrane između 8-10 posto, a sektor prometa, koji je najveći pojedinačni onečišćivač, ima emisije oko 16 posto.

- Najalarmantnije od svega je što 30 posto, skoro trećina proizvedene hrane, je bačena a da nije konzumirana, naglasila je.

Kao najveći problem istaknula je plin metan.

- On je vrlo potentan staklenički plin i 25 puta je potentniji od CO2. Ako govorimo o mjerama koje bismo trebali poduzeti, onda trebamo voditi računa o smanjenju emisija metana, koji nastaje odlaganjem biootpada na odlagalištima krupnog otpada sa svim ostalim, rekla je Mazzocco Drvar, dodavši kako bi glavno trebalo biti odvajanje biootpada od ostatka otpada.

- Građani još nemaju dovoljno saznanja da sve što radimo, svaki aspekt naše svakodnevice, emitira stakleničke plinove i kroz svaku svoju aktivnost mi štetimo okolišu, naglasila je.

Zaključak je da smo kao u nekom začaranom krugu. Bacanjem hrane stvaramo stakleničke plinove koji utječu na klimu, a klimatske promjene onda ugrožavaju dostupnost hrane.

Mazzocco Drvar rekla je da su od hrane najugroženije žitarice.

- Govori se da će do 2050. godine prinos kukuruza i pšenice biti manji za 3-8 posto u normalnim uvjetima, a u ekstremnim prilikama kao što je suša, koja je kod nas najveći problem, to bi moglo ići i do 80 posto. More nam je iznimno ugroženo, ribe obolijevaju, porast temperature mora je vrlo problematičan, invazivne vrste u moru..., zaključila je Dunja Mazzocco Drvar.