Borba protiv signalnog raka
Jedan od najvećih projekata zaštite riječnog ekosustava u Karlovačkoj županiji jest - kontrola populacije signalnoga raka. To je invazivna, strana vrsta koja ugrožava autohtone rakove i riblju mlađ. U četiri godine provođenja projekta iz rijeka Korane i Radonje uklonjeno je više od 24 tisuće komada signalnog raka, a drugu godinu zaredom projekt se odvija i na rijeci Dobri.
Kobasice kao mamac, gumene čizme i kante - ekipa iz Nature Vive provest će još jedan dan uz obale rijeke Dobre. Na svakih 10 metara postavljaju vrše s mamcima.
- To su segmenti po 500 metara, svakih sedam dana se selimo uzvodno, kaže Leopoldina Dakić, Natura Viva.
Mamce postavljaju s obje strane obale.
- Jedini siguran pokazatelj je da ih uhvatimo u vrše kako ih i sad hvatamo, svake godine tražimo nove fronte da vidimo koliko su daleko otišli, objašnjava Filip Grabner, čuvar prirode.
Nije dugo trebalo da se rak uhvati.
- To je jedinka signalnog raka, po ovim nogama na zatku raspoznajemo je li to mužjak ili ženka, to je konkretno mužjak.
Da je stranac u našim rijekama, vidi se po njegovoj veličini i po plavkasto-bijelom obilježju.
- Imaju izrazito narančasto crveno obojena kliješta s donje strane, kombinacija crvenkastih kliješta i ovih signala, čak i laik može biti siguran da se radi o signalnom raku, ističe Leopoldina Daklić.
Izrazito je invazivan, uništava domaćeg raka i riblji mlađ kojim se hrani. Branko i Barka Trpčić žive uz samu obalu Dobre i primjećuju razliku.
- Dok nije bilo tih rakova, riba se vidjela po površini uz cijelu obalu, a sada ja ne vidim ribe, kaže Branko Trpčić, Gornje Stative.
- Sve pojedu rakovi, veliki pojedu sve naše male, dodaje Barka Trpčić.
Usto, signalni rak buši obalu i s vremenom je urušava. S naglim valovima iz hidrocentrale Lešće - obala uz Dobru sve je tanja.
- Te vrbe su bile metra na sjenokoši, sad su dva metra u vodi, i to će sve jednog dana doći do kuće.
Zato je važan svaki signalni rak koji se izvadi iz naših rijeka. Cilj je smanjenje njegove brojnosti i usporavanje daljnjeg širenja, čime se daje prostor za opstanak autohtonih vrsta.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!