"Ljudi su izgubili kulturu kuhanja, pogotovo na Zapadu"

U petoj epizodi druge sezone dokumentarnog serijala "Dobra ekonomija" govorilo se o budućnosti hrane. U prosjeku se godišnje baci 72 kilograma hrane po stanovniku, a čak 30 posto ukupno proizvedene hrane završi u otpadu.

Takav odnos prema hrani ne opterećuje samo kućne budžete, već ima ozbiljne posljedice za okoliš i društvo u cjelini.

"Hrana budućnosti je nešto što će se ponovo iskorištavati"

Suosnivač i vlasnik tvrtke Crumbs Antonio Matušan je rekao kako vjeruje da će se dogoditi nestašica hrane.

- Bit će sve više ljudi. Sve manje obrađujemo zemlju, sve manje se hrane stvara, a mi to pokušamo iskoristiti. Ono što bi se inače bacilo, da tu hranu recikliramo natrag. Tako da hrana budućnosti je nešto što će se ponovo iskorištavati, rekao je. 

Prekomjerna kupovina

Praksa je do sad bila takva da hrana pred istek roka trajanja ili hrana kojoj je istekao rok završava u smeću ili preko posrednika se donira, ali to ne rade svi, niti imaju mogućnosti.

- Najveći problem je prekomjerna kupovina. Ljudi ne žele živjeti na jednom mlijeku i onda se stvori taj višak koji se ne stigne pojesti, ne stigne popiti i onda se baca, dodao je.

Matušan je istaknuo da se u Hrvatskoj godišnje baci 72,5 kg po glavi stanovnika.

- Većina od toga, malo preko 50% baca se u kućanstvima. Ono što Crumbs pokušava spriječiti je onaj ostatak koji se baca kroz maloprodaju, kroz pekare, kroz trgovine i kroz restorane. Crumbs je platforma koja povezuje trgovine, pekare, restorane s korisnicima koji tu hranu ili proizvode kupuju na popustu, rekao je Matušan.

Paket iznenađenja

Funkcionira tako da neka trgovina ili pekara ima višak koji se nije stigao prodati.

- To je sve i dalje dobro, a sutra ujutro više ne žele prodavati. Oni to objave u obliku paketa iznenađenja. Zato što ne znaju točno što će im ostati na kraju dana. Mene ne zanima svježa jabuka, mene zanima ono što ti u 19.59 želiš prodat, u 20 zatvaraš, ujutro u 8 sati to više nije na polici. To je ta ekonomija koju želimo stvoriti. Postoji tržište dostave hrane, postoji tržište supermarketa, mi tu ulazimo u onaj segment otpisa, naglasio je.

Istaknuo je kako su ljudi dosta skeptični oko koncepta Crumbsa upravo zato što su preponosni.

- U glavi im je što će selo reći, što će susjed reći. To je isto stvar i u poslu - što će netko reći ako vidi da imamo višak hrane? Ako imamo višak hrane, znači da mi bacamo hranu. Ako bacamo hranu, pa mi smo loši trgovac, rekao je Matušan.

Kod korisnika je veći problem dostava.

- Ljudi su lijeni. Dođu kući, legnu na kauč i teško im se ustati. Treba izaći i prošetati, dodao je.

Osnivačica i direktorica tvrtke MetaBelly Ena Melvan je naglasila da unošenje hrane promatra kao unošenje goriva u organizam.

- Ako voziš auto koji je na benzin, a uliješ dizel, auto neće moći voziti nakon toga. Tako mislim da je i s čovjekom. Ako unosimo gorivo koje služi za nas, u principu imamo energije i dobar imunitet i puno bolje se borimo iznutra, ali i s vanjskim situacijama, dodala je.

Zdravlje crijeva

MetaBelly se prvenstveno bavi zdravljem crijeva.

- Imamo svoje probiotičke suplemente, imamo analizu mikrobioma i sve to znanje smo ugradili u software koji se zove OptiBiomics i zapravo je to software za zdravstvene djelatnike. Imamo situaciju da 75 % ljudi s crijevnim problemima nemaju dijagnosticiran problem, imaju nekakvu nelagodu, ali ne znaju zapravo što im je. Onda ljudi žive s nadutostima, grčevima i probavnim problemima, odrade kolonoskopiju i gastroskopiju koja ne pokaže nekakve ozbiljne zdravstvene probleme unutar toga i to je najčešći set ljudi koji nam se javi, koji su zapravo pokušali naći rješenje klasičnim putem, a nisu dobili odgovor što im je i onda se jave nama nakon toga, rekla je. 

"Ready to eat meals"

Suosnivačica i operativna direktorica tvrtke MetaBelly Irena Šoljić je mišljenja da su ljudi izgubili kulturu kuhanja, pogotovo na Zapadu.

- To sam vidjela u supermarketima na Zapadu, vi mahom nalazite ono što se zove "ready to eat meals", znači hrana koja je odmah spremna za jelo. Kod nas još uvijek ima taj moment svježe kuhanog obroka i ručka s obitelji i mislim da se on još neće izgubiti neko vrijeme, rekla je. 

Samokontrola

Hrvatska se danas nalazi na samom vrhu Europe po stopi pretilosti, što ukazuje na dugoročne učinke nezdravih prehrambenih navika.

- Ne možemo se žaliti na prehrambenu industriju, a ujutro imat mortadelu, za ručak puretinu, a za večeru govedinu i tako svaki dan. Samokontrola je opet tu bitna, rekla je Šoljić. 

Ena Melvan je mišljenja da je pretilost velika pandemija koja se događa u svijetu, a Hrvatska je najpretilija država u Europi.

- Djeca su nam uvjerljivo najpretilija. Ja sam radila doktorat na pretilosti i napravila matematički model koji opisuje ponašanje bakterija u odnosu na pretilost. I po nekakvom stajalištu znanosti i mojom mišljenju, pretilost je u potpunosti naslonjena na mikrobiom. Točno vidimo set bakterija koje su kod zdravih ljudi i set bakterija koje su kod pretilih ljudi, rekla je.

Yo-yo efekt

Onda se i dogodi da ljudi kad imaju puno pretilih bakterija u sebi, mogu biti na dijetama i oni zapravo dok su u kalorijskom deficitu mršave, ali čim se vrate na normalnu prehranu, dogodi se yo-yo efekt.

- I tu bi bilo super kad bi promijenili sastav mikrobioma u zdravi mikrobiom i onda kasnije kad bi se vratili na normalnu prehranu, ne bi se debljali kao inače. Samo što to nije magična tableta, nego se treba ipak pridržavati toga neka tri mjeseca, opisala je. 

U videoteci multimedijske platforme HRTi dostupne su emitirane epizode nove, druge sezone dokumentarnog serijala Dobra ekonomija, kao i svi nastavci prve sezone.