Bogatoj listi neobičnih hrvatskih muzeja danas se pridružio još jedan, najneobičniji: Muzej fjake. Adresa mu je zasada virtualna, a predstavlja platformu posvećenu suvremenoj umjetnosti, kartolinama, fabulama i najpoznatijem ''dalmatinskom stanju uma''.
Muzej fjake, prvi na svijetu posvećen istraživanju tog apstraktnog i teško definiranog stanja dalmatinske opuštenosti, službeno je započeo s radom otvaranjem prvih izložbi u virtualnoj muzejskoj galeriji "Što je fjaka?"
Radovi troje mladih hrvatskih umjetnika otvorili su muzej; fotodnevnik Martine Movrić, akvareli arhitektice Anite Krmek i suradnja umjetne inteligencije i fotografa Tomislava Marcijuša. Uz fjakobarometar, slijedi i zanimljivo istraživanje.
- Kad bude dovoljan - broj prijava ljudi ćemo objaviti rang-listu koji su to gradovi u Hrvatskoj u kojima se najviše osjeća fjaka, najavila je Lana Rogošić Blagojević, osnivačica Muzeja fjake.
Muzej fjake, kako tom stanju i priliči - ne podrazumijeva hodanje u muzej. Logično je onda - virtualan.
Umjetnost se u tom muzeju koristi kao sredstvo za prenošenje ritma, duha i tišine fjake, kroz globalno dostupnu digitalnu platformu, otvorenu svima koji žele razumjeti i osjetiti ovu životnu filozofiju.
"Dragocjeno kulturno i baštinsko blago"
Kroz pet tematski zasebnih, ali i povezanih interdisciplinarnih izložbi Muzej će posjetiteljima evocirati i dočarati fjaku kao "dragocjeno kulturno i baštinsko blago, duboko ukorijenjeno u tradiciji dalmatinskog načina života".
Promiče kulturu opuštenosti
Korištenjem suvremene umjetnosti i znanstvenog pristupa, Muzej fjake tako dočarava stanje fjake i promiče kulturu opuštenosti i jednostavnog životnog stila, ističe se u najavi.
Lana Rogošić Blagojević, osnivačica Muzeja, fjaku je, kao kulturni i sociološki koncept jednog podneblja, počela proučavati još prije nekoliko godina, a 2023. osnovala je udrugu Muzej fjake - Institut za kulturološko i znanstveno proučavanje fjake, kojega je najvažniji projekt platforma muzejfjake.hr.
Tom platformom, uz pomoć umjetnosti i znanosti, nastojimo afirmirati fjaku kao važnu nematerijalnu kulturnu baštinu Dalmacije i naglašavati pozitivne aspekte ovog stanja.
- Time fjaka nadilazi podneblje iz kojeg je potekla i poziva na promjenu životnog tempa, preispitivanje vlastitih vrijednosti i reinterpretaciju svakodnevice, istaknula je.
Od danas u online galeriji Muzeja možete pogledati radove troje mladih hrvatskih umjetnika AI umjetnost suvremenog fotografa Tomislava Marcijuša, foto dnevnik fotografkinje Martine Movrić te akvareli arhitektice Anite Krmek.
Marcijuševa izložba Čipka pod morem kombinira tradicionalnu dalmatinsku čipku s podmorskim motivima, stvarajući lebdeće prizore koji simboliziraju poetičnu ljepotu mora, a u svome radu koristi alate umjetne inteligencije kojima gradi impresivne podmorske scene.
- More je za mene prostor djetinjstva, bijega i povratka. Sve se mijenja - osim mora, ustvrdio je autor.
Za Martinu Movrić, 'usporeno' je i stil i životni stav, ali i najdraže stanje te prilika za prisutnost u sadašnjem trenutku, pa njezina izložba pod tim nazivom, snimana na Visu, donosi nostalgične kadrove koji zrače tišinom, svjetlom i jednostavnošću te briše granicu između dokumentarnog i umjetničkog.
Anita Krmek akvarelima istražuje osobna sjećanja i senzacije, jedan rad priziva tišinu i spokoj šibenske terase, a drugi uranjanje u more i svjetlosnu igru koja se raspršuje kroz vodeni svemir.
Po njezinim riječima fjaka joj prije svega daje ravnotežu i trebalo joj je dosta vremena da shvati da si nekad napravio puno više za sebe ako nisi napravio ništa.
U virtualnu galeriju 1. kolovoza stižu još dvije izložbe - ilustratorice Dore Barbarić, osnivačice brenda Monsieur Dorian i mlade kreativke Karle Mrčele u čijim se radovima očituje duboka povezanost s Mediteranom, njegovim bojama, vizurama, ljudima i običajima.
Uz galeriju, Muzej fjake donosi i Magazin sporog življenja, digitalni prostor u kojem posjetitelji uz morske slike, naraciju i ambijentalne scene mogu doslovno utonuti u fjaku.