Otok koji je desetljećima živio s vojskom: Od Saveznika i JNA do vinara

Od savezničkog aerodroma na kojem su se tijekom Drugog svjetskog rata spašavale tisuće zrakoplovaca do podzemnih objekata i topničkih bitnica JNA – strateški položaj Visa desetljećima je određivao život na otoku.

Ekipa HRT-ova serijala "Ispod radara", voditeljica Lidija Kožar i voditelj Josip Kovač Levantin, istražili su tragove njegove vojne prošlosti, ali i mjesta koja su nakon odlaska vojske dobila sasvim novu namjenu.

Drugi svjetski rat: Spašavanje 4000 savezničkih zrakoplovaca

Ekipa je obišla nekadašnji saveznički aerodrom na Visu, jedan od brojnih vojnih objekata koji svjedoče o strateškoj važnosti otoka.

- Vis je posebno zanimljiv. Činjenica da je tamo najveći broj vojnih kompleksa od bilo kojeg hrvatskog otoka dokaz je koliko je strateški važan, pojasnio je prof. dr. sc. Alexander Buczynski s Hrvatskog instituta za povijest.

Nakon kapitulacije Italije 1943. godine Saveznici su pojačali aktivnosti na Jadranu, ali i na Visu. Na otoku su bili partizanski stožer i britansko zapovjedništvo, a rodila se i ideja o izgradnji uzletišta za zrakoplove Spitfire i Hawker Hurricane te bombardere koji se pri povratku s misija iz Njemačke i Austrije nisu mogli vratiti na jug Italije.

- Na Visu su bila dva ratna aerodroma, jedan partizanski, manji, drugi saveznički i veći. Manji je izgubio značaj kada se napravio saveznički. Tu je prisilno sletjelo jako puno američkih bombardera, tu su se spašavali, naglasio je Velimir Martinić, predsjednik Zaklade za otok Vis.

Vis je, istaknuo je, bio jedna od tri točke u cijeloj Europi gdje su se posade oštećenih savezničkih bombardera mogle spasiti.

- Kada su Nijemci nadirali i okupirali Dalmaciju otok po otok, dalmatinski partizani bili su pritisnuti na Visu i bilo je više nego izvjesno da će i oni morati s civilima napustiti Vis. Međutim, uspostavljen je dogovor sa Saveznicima i na otok je došlo dvije tisuće britanskih komandosa.

Britanci su, kako kaže, bili brži u organizaciji obrane nego što su Nijemci bili u organizaciji napada. Tako je na Visu spašeno više od 4000 savezničkih zrakoplovaca, više nego u bilo kojem drugom dijelu Europe.

Od savezničkog uporišta do vojne tvrđave

Nakon rata otvorilo se pitanje budućnosti oslobođenih europskih zemalja. NATO je osnovan 1949. godine, a 1955. uslijedilo je stvaranje Varšavskog pakta. Zapadni blok stajao je nasuprot komunističkom istočnom bloku. Upravo je u tom razdoblju Winston Churchill izrekao poznate riječi o željeznoj zavjesi koja se spustila od Stettina na Baltiku do Trsta na Jadranu.

- Nakon što su otišli Britanci, otok u potpunosti preuzima JNA i Vis tako postaje važan simbol hladnog rata. Izgrađen je niz vojnih objekata, vojarni, potkopa, topničkih bitnica i skladišta. Otok je u biti pretvoren u mali plutajući vojni grad, rekao je Buczynski.

Gotovo pola stoljeća snažne vojne prisutnosti ostavilo je dubok trag i na svakodnevnom životu stanovnika.

- Teško je odgovoriti kakav utjecaj je 47 godina boravka JNA ostavio na otok. Bili smo vojna zona u kojoj nije bilo turizma. Ovisi koga pitate. Neki će reći da je to zlatno doba Visa. Dobar dio ljudi će reći da su uživali, netko i danas plače za tim vremenima, rekao je jedan od mještana.

Prisjetio se i sigurnosnih mjera na otoku.

- Kada sam pisao diplomski rad "Topografija otoka Visa", netko me snimio prvi dan da sam na jednom objektu, drugi dan na drugom i treći dan je došla straža s puškama i odvela mene i moga prijatelja na ispitivanje.

Suživot vojnika i mještana s godinama se mijenjao, a kako se približavao raspad Jugoslavije, odnosi su postajali sve neobičniji.

- Kao mladi smo svi bili članovi vatrogasnih društava. Bilo je trenutaka kada nije bilo dovoljno ljudi da čuvaju zgarišta. U ljeto 1990. i 1991. imali smo jako velike požare. Gorjelo bi pola otoka Visa. Vojarna je blizu i njima je gorjelo isto kao i nama. Dolazili bi nam u ispomoć. Imali ste situaciju da vatrogasac s hrvatskim amblemima vodi skupinu vojnika JNA na neku poziciju da čuvaju požar. Ali s njima je bio vodnik s kalašnjikovom. Tamo je bilo Slovenaca, Makedonaca, Bosanaca i Hrvata i on ih je u biti čuvao da mu netko ne pobjegne jer su svakodnevno bježali, rekao je Pino Vojković, suosnivač agencije Alternatura Komiža.

Ekipa je obišla i bunker Vela Glava, jedan od preostalih tragova dugogodišnje militarizacije. Nakon izbijanja rata u Hrvatskoj Vis je ostao važno uporište JNA. Dok se država raspadala, njezine su snage nadzirale more i sustav vojnih utvrda.

U studenome 1991. godine ta se mornarica okrenula protiv obale koju je trebala štititi. Napala je Split i mjesta na Braču i Šolti. Hrvatska obala prisilila ju je na povlačenje. Prema Visu je otegljen oštećeni Split, brod koji je pucao na grad čije je ime nosio. JNA je Vis napokon napustila 30. svibnja 1992. godine.

Od vojske do vina

Jedan od bunkera danas služi sasvim drugoj svrsi. U njemu je nekoć radila dizelska centrala s tri agregata koja je otok opskrbljivala strujom. A kako mu je udahnut novi život, otkrio je jedan od najmlađih viških vinara.

- Postoji 30 podruma koji su ostali od vojske i ovo je jedini koji je ostao u funkciji. 1998. su otac i pokojni djed dobili koncesiju na podrum i lagano su krenuli u priču, rekao je Petar Lipanović iz Vinarije Lipanović.

- Najlakši dio posla je provoditi vrijeme ovdje. Pravi posao se događa u vinogradu. Ako je tamo sve u redu, vino teško može ispasti loše.

Temperature u podrumu ugodne su, upravo onakve kakve su potrebne vinu. Zimi se kreću između 16 i 18 stupnjeva, a ljeti između 18 i 20.

- To je idealno za vino. Nije nam potrebno ni grijanje ni hlađenje, temperatura je zapravo konstantna tijekom cijele godine.

Na pitanje je li "pikirao" još koji bunker, kao što su to napravili njegov otac i djed, Petar je odgovorio kako je bolje raditi na kvaliteti, a ne na količini.

- Imamo dovoljno posla i možemo zaraditi za pristojan život. Čini mi se da se više isplati raditi na kvaliteti. Ja ću ostati u ovom bunkeru koliko god budem mogao, dok nas ne izbace, našalio se.

U četiri epizode serijala Ispod radara avanturisti Lidija Kožar i Josip Kovač Levantin ulaze u taj višak prošlosti. Ulaze u tunele i podzemna zapovjedništva, napuštena i prenamijenjena, gdje susreću bivše vojnike, pilote, povjesničare, kustose i ljude koji su uspješno prenamijenili armirani beton.

Od Visa i Žrnovnice do Konjica, Albanije, Švedske, Slovenije i Željave prate drugi život vojne arhitekture. Serija je snimana prema ideji Mihovila Pirnata, redatelj je Luka Tokić, a produkciju potpisuje Creative Objective za HRT.

Emisiju pratite ponedjeljkom na Prvom programu HTV-a od 21:35 ili na multimedijskoj usluzi HRTi.