Paradoks na tanjuru: najpretiliji u Europi, a hranu bacamo

Kaže se da smo ono što jedemo, no današnja prehrana sve češće pokazuje suprotno. Hranu kupujemo u prevelikim količinama, jedemo u hodu i posežemo za procesuiranim obrocima, dok se topli, u vlastitoj kuhinji priređeni obrok polako gubi iz dnevne rutine.

Brojke su jasne i zabrinjavajuće. U prosjeku se godišnje baci 72 kilograma hrane po stanovniku, a čak 30 posto ukupno proizvedene hrane završi u otpadu. Takav odnos prema hrani ne opterećuje samo kućne budžete, već ima ozbiljne posljedice za okoliš i društvo u cjelini.

Posljedice se vide i na zdravlju. Hrvatska se danas nalazi na samom vrhu Europe po stopi pretilosti, što ukazuje na dugoročne učinke nezdravih prehrambenih navika. Uz to, procjenjuje se da 75 posto ljudi s crijevnim tegobama nema postavljenu dijagnozu, što otežava pravovremenu prevenciju i liječenje bolesti povezanih s prehranom.

Dok se dio svijeta suočava s prekomjernom potrošnjom, drugi traži održiva rješenja. Procjene pokazuju da oko dvije milijarde ljudi već danas redovito konzumira insekte kao uobičajen dio prehrane. Navika koju je u ovom trenutku gotovo nemoguće zamisliti na našim jelovnicima.

Ipak, stručnjaci upozoravaju da promjene ne moraju biti radikalne, ali istovremeno moraju biti svjesne. Planiranje obroka, odgovornija kupnja i bolja informiranost prvi su koraci prema održivijem sustavu. Upravo takav odnos prema hrani čini temelj onoga što se sve češće naziva dobrom ekonomijom: ekonomijom koja ne mjeri uspjeh količinom potrošnje, već kvalitetom života.

Ne propustite serijal Dobra ekonomija: Budućnost hrane u srijedu, 4. veljače na Prvom programu u 20:15.