Smanjuje li AI našu sposobnost mišljenja?

Istraživanja pokazuju da između 44 i 52 posto djelatnika u Ujedinjenom Kraljevstvu na svom radnom mjestu koristi AI, no redovito ga koristi tek između 15 i 35 njih, piše njemačka agencija dpa. Većina djelatnika koja se služi AI-jem uglavnom eksperimentira s njime ili ga koristi za rutinske administrativne zadaće.

U Njemačkoj oko 80% ljudi povremeno koristi AI na poslu, utvrdilo je istraživanje. Neki ga koriste za važne stvari, no uglavnom zbog jednostavnosti. Mnogi se okreću ChatGPT-ju, Geminiju, Claudeu ili drugim govornim robotima naprosto zbog praktičnosti, prema istraživanju instituta Pinktum.

Njihova studija je otkrila da 43 posto ispitanika koristi AI na poslu dijelom zato što "se rijetko žele udubiti u određene teme".

Oslanjamo li se sve više na AI da umjesto nas misli na poslu? Čini li nas to stoga sve manje kompetentnima? Dpa je razgovarao sa stručnjakinjom o gubitku vještina, odnosno "deskillingu" koje prouzrokuje umjetna inteligencija.

Što je 'deskilling'?

Deskilling opisuje potencijalan gubitak vještina koji proizlazi iz povećanog korištenja AI-ja, rekla je Josephine Hofmann iz njemačkog instituta za industrijsko inženjerstvo IAO. 

Postoje dvije vrste fenomena, pojasnila je. Jedan je taj da mogu izgubiti vještine koje već imaju. No, ona tvrdi da je znatno veći problem što se određene vještine više uopće ne razvijaju zbog korištenja sustava umjetne inteligencije kao što su čitanje, razumijevanje i kritičko preispitivanje tekstova ili njihovo samostalno pisanje te stvaranje novih znanja.

Koliko je značajan učinak toga?

- Nalazi su mješoviti: područje u kojem se odvijaju istraživanja je krajnje dinamično, rekla je Hofmann. Uzročno-posljedična veza između korištenja AI-ja i smanjene vještine kritičnog mišljenja još nije neupitno dokazana.

Međutim, istraživanja pokazuju jasne korelacije. Studija privatne švicarske visokoškolske ustanove SBS je pronašla snažnu negativnu korelaciju između čestog korištenja AI-ja i sposobnosti kritičkog razmišljanja.

Upravo su temeljne vještine te koje mogu oslabiti dugoročno, poput razumijevanja tekstova, procjene informacija, formuliranja vlastitih misli i time proizvodnja novog znanja. "To je aktivnost koja se mora naučiti, a potom vježbati", tvrdi Hoffman.

Ako AI u sve većoj mjeri preuzima takve zadaće, onda ljudima počinje manjkati prakse. Također, rekla je da gubimo i osjećaj da smo nešto sami dokučili, što može utjecati na našu motivaciju i spremnost da učimo.

Igra li naš komfor ulogu?

Istina je da umjetna inteligencija štedi vrijeme i napore što je čini toliko privlačnom. Mogućnosti koje se brzo razvijaju nas mogu dovesti u napast da manje samostalno razmišljamo. "Ljudi postupno gube kognitivne aktivnosti", kazala je Hofmann. Ipak, jedan od razloga za to je i "nevjerojatan pritisak da se ubrza" u poslovnom svijetu.

Kakve rizike to stvara?

Prema anketi instituta Pinktum, 70 posto ispitanika je kazalo da "u pravilu" provjerava rezultate koje im prikazuje AI. Slijepo oslanjanje na te rezultate "bi bilo katastrofalno. To sa sobom nosi rizik da postupno izgubimo ključne vještine", rekla je pedagoginja i stručnjakinja za upravljanje ljudskim potencijalima Carina Ebli-Korbel.

Hofmann kaže da su ljudi "skloni odmicanju od razumijevanja prema delegiranju". Ključan rizik koji sa sobom nosi prepuštanje zadataka AI-ju jest taj što gubitkom ljudskih vještina postaje teže primijetiti greške ili nekonzistentnosti koje generira tehnologija.

- Tada zaista niste u položaju da osigurate kvalitetu, upozorila je.

Možemo li se tome suprotstaviti?

Ključ leži u svjesnoj uporabi AI-ja. "Sada zasigurno možemo koristiti AI kako bismo ojačali naše vlastite misaone procese", kazala je Hofmann. Preporučuje da se na AI gleda kao na partnera u razmišljanju. Jedna od mogućih metoda jest da govornom robotu napišite "Izazovi me, ponovi mi postavi pitanja", dodala je.

Istovremeno je važno redovito vježbati osnovne vještine bez umjetne inteligencije čak i ako to iziskuje više vremena. Poslodavci moraju osigurati nužno vrijeme i resurse kako bi se to omogućilo.

Ebli-Korbel tvrdi da je odgovornost prvenstveno na pojedincu. Organizacije mogu samo podići razinu svijesti o problemu. Ebli-Korbel savjetuje djelatnicima da svjesno izbjegavaju prepuštati određene zadatke AI-ju. "Naprimjer, mogu redovito sama pisati e-poruke, a naročito kada se radi o razmišljanju, a ne samo o tome kako ću nešto sročiti".

Na poslu bismo također svjesno trebali razmatrati cilj s kojim pristupamo zadaći. "Ako želim utvrditi svoje znanje, moram sama nešto ponovo pročitati i razmišljati o tome što sam naučila", kazala je Ebli-Korbel.

Može li AI ojačati naše vještine?

"Ono što izgubite, možete i dobiti", rekla je Ebli-Korbel. Naprimjer, kreativnost se može potaknuti tako da se uzmu rezultati koje je generirao AI kao početna točku odakle ih onda ljudi samostalno dalje razvijaju.

Ciljano korištenje umjetne inteligencije može pomoći razviti kognitive sposobnosti, tvrdi organizacijski psiholog Markus Langer u intervjuu za njemački časopis Psychologie Heute, dijelom zato što je potrebna povećana pažnja da bi se uočile greške u tekstovima koje generira AI. Oni koji kritički ispituju i poboljšavaju prijedloge AI-ja zapravo vježbaju rasuđivati.

AI može pomoći ljudima da brže pohvataju konce u novim temama ili utvrde rupe u svom znanju. Ako se ispravno koristi, AI može postati partner u ciljanom poboljšanju vještina.

Otvorenost spram novih ideja je ovdje ključna jer olakšava prepoznavanje pozitivnih aspekata tehnologije i pomaže osigurati da nas strahovi od toga da će nas zamijeniti nove tehnologije ne suzdržavaju. "Strah nas sprečava u tome da se dodatno razvijamo", smatra Ebli-Korbel. Samo oni koji ulažu u svoj razvoj mogu djelovati dalekovidno.