U sveopćoj betonizaciji, hlad stabala je slamka spasa

U Zadru radna akcija. Tvrtka Nasadi posjekla je u parku u Jazinama dva sasušena stabla, a posadila 11. Godišnje ih posade do 500, što je itekako poželjna investicija. Budući da su ljeta sve toplija, u sveopćoj betonizaciji, hlad stabala je slamka spasa.

Sve se praši u parku u zadarskim Jazinama. Dok suha stabla padaju, nova se sade.

Murve, i to one muške bez ploda, stare oko pet godina za dvije do tri godine trebale bi davati lijepi hlad. Stabla se najčešće nabavljaju iz uvoza, iz Italije jer kod nas ne postoji tradicija uzgoja.

- Daju jako dobar hlad. Brzo rastu, trpe sušu. U tradiciji u Dalmaciji nema rasadnika koji proizvode stabla jer za to treba puno vremena da bi se vratili novci, trebaš čekati dvadeset godina, kaže Mirna Petricioli, rukovoditeljica Sektora hortikulture u zadarskim Nasadima.

No, građevinskim investitorima, čini se, i to je previše. Vješto koriste nedorečen Zakon i samo, najčešće, ako i to, posiju travu oko zgrada.

- I možda poslije staviti parking na to mjesto, nego posaditi stablo koje će u budućnosti smetati, ističe Petricioli.

Da betonizacija i krupni kapital istiskuju zelenilo i građanima je jasno. Ovdje će, recimo, niknuti, a što drugo, nego neboder. Građani se već i šale.

- Ako budemo dovoljno zalijevali, sigurno hoće.

- Izgleda sve sivo i betonirano.

I stariji građani kažu - Zadar je neprepoznatljiv.

- Ja Zadar pamtim kao grad zelenila, a sad je urbanizam i ne sviđa mi se to.

- Betonizacija pobjeđuje u privatnom sektoru i onda se nama pripiše da samo pilamo, rušimo stabla, da betoniramo, to nije niti naše, niti možemo utjecati na to, naglašava Petricioli.

Ali površine bez stabala i užareni asfalt, zasigurno će utjecati na kvalitetu življenja. Dobar hlad pod gustom krošnjom ne može zamijeniti nikakva plastična tenda.