Egzotične životinje kao kućni ljubimci: Hrvatska bez jasnih pravila

Sve više građana u Hrvatskoj kao kućne ljubimce ima divlje i egzotične životinje - od zmija i guštera do majmuna i divljih mačaka. No, za razliku od mnogih europskih zemalja, mi još nemamo jasnu regulativu koje su životinje uopće sigurne i dopuštene za držanje.

Normalno je vidjeti psa u šetnji, mačku na prozoru ili papigu u kavezu. Na takve smo ljubimce naviknuli - znamo što im treba i kako s njima živjeti. 

Ali posljednjih godina, u hrvatskim domovima sve se češće pojavljuju i oni na koje nismo naviknuli. 

Zmije pa i otrovnice, gušteri, majmuni, čak i divlje mačke. 

- Situacija je takva da mi ni ne znamo koliko ljudi i kakvih životinja imaju. No, dovoljno je okrenuti oglasnik i vidjeti što se sve prodaje i nudi. Zaista zabrinjavajuće da uopće može biti takvo nešto u prodaji i da to netko traži i kupuje, rekao je Luka Oman, predsjednik Udruge "Prijatelji životinja".

Egzotične vrste imaju vrlo specifične potrebe - od prehrane i temperature do prostora i socijalnih kontakata. 

Egzotične vrste imaju specifične potrebe

Stručnjaci upozoravaju da ih je u kućnim uvjetima gotovo nemoguće zadovoljiti.

- Njihove potrebe su bitno različite od ljudskih potreba, u vidu nekakvih kuća, stanova, zapravo im ne odgovaraju, nadilaze naše mogućnosti ili našu razinu komocije, kazao je Ivan Cizelj, ravnatelj Ustanove Zoološki vrt Grada Zagreba.

Osim dobrobiti životinja, u pitanju je i sigurnost ljudi. 

Egzotične životinje mogu biti opasne, ali i prenositi zoonoze - bolesti koje se sa životinja prenose na ljude. 

Upravo divlje vrste često su izvor novih zaraznih bolesti.

- Napadaju, i iako su sićušni, mali i slatko izgledaju, mogu napraviti itekako velike ozljede. Teško je uopće i zamisliti njihovu brzinu i inteligenciju kada napadaju, ističe Vedran Lončarić, Marmozet - inicijativa za zaštitu primata i egzotičnih životinja.

Hrvatska nema jasno propisano koje su vrste dopuštene

Za razliku od Italije, koja je zabranila držanje svih divljih i egzotičnih životinja, Hrvatska nema jasno propisano koje su vrste dopuštene, a koje nisu. 

To u praksi znači - gotovo sve je dopušteno. 

Europska unija godišnje troši oko 12 milijardi eura na saniranje štete koju uzrokuju invazivne strane vrste. 

Zbog toga sve više zemalja uvodi "Pozitivnu listu".

- Napravi se lista životinja za koju su stručnjaci rekli da može biti u prodaji i u držanju, no sve što nije na listi - automatski je zabranjeno, pojašnjava Oman.

Analize pokazuju da bi uvođenje Pozitivne liste smanjilo trgovinu ovih životinja do gotovo 60%. 

Osam država članica EU-a već ima neku verziju Pozitivne liste, a tri su u procesu njezina uvođenja.

Kada ljudi shvate da egzotične životinje nisu kućni ljubimci kakvima su se nadali i da im ne mogu osigurati uvjete koje trebaju, često ih puštaju u prirodu ili pokušavaju zbrinuti u zoološkim vrtovima, gdje su smještajni kapaciteti ograničeni.

- Ipak, imamo slučajeva upita za, recimo, zbrinjavanje nekakvih, jesu li to majmuni, marmozeti, jesu li to nekakvi gmazovi i to je relativno česta pojava da nas se zove kada se s tim ljubimcem ne zna što bi, kaže Cizelj.

Jer egzotični ljubimci nisu samo osobni izbor. Oni otvaraju pitanja sigurnosti, zdravlja i odgovornosti - na koja Hrvatska još nema jasan odgovor.