Dan mentalnog zdravlja obilježen je 10. listopada, a podaci o mentalnom zdravlju društva, unatoč pozitivnim pomacima, zabrinjavajući su. Kako pomoći mladima, je li nedolazak 700 učenika na nastavu zbog slučaja u Zagrebu dobar obrazac ponašanja te zašto je sve više narcizma, odgovorio je u emisiji "Intervju tjedna" psihijatar Ante Bagarić.
- Kao i sve društvene pojave, imamo pozitivne i negativne trendove. Pozitivni su ti da se u zadnjih 30 godina puno više govori o mentalnom zdravlju, iako, po meni, to i dalje nije dovoljno, rekao je.
- To je vrlo važan, možda i najvažniji dio našeg života. Jako je dobro da svi razgovaramo o tome. Naš Andrija Štampar, veliki liječnik, izveo je medicinu iz institucija i razumio je još prije 80 godina da će do poboljšanja doći ako svi tu igramo ulogu, kazao je.
- Mentalno zdravlje bit će bolje ako svi o njemu mislimo, dodao je.
Govoreći o lošim stranama, istaknuo je primjer izbora u SAD-u.
- Ipak moramo naglasiti da je potrebno govoriti o negativnim pojavama, npr. - izbori su za nekoliko tjedana u SAD-u gdje oba kandidata govore da je kraj države ako pobijedi onaj drugi. To je negativna polarizacija i loše stanje, objasnio je.
- Uvijek smo gledali na SAD kao na kolijevku demokracije, a došli smo u mentalno stanje da se uvijek mora pobijediti. Na poslu moraš reći da si uvijek sve znao, da nema nikakvih grešaka u životu. U obiteljima smo razvili to da ne smije biti komunikacije ili da se mora pobijediti. Nema priznanja da često nismo u pravu i da ne razumijemo sve, rekao je.
- Došli smo u duboku močvaru nezdravog narcizma. Nema nikakve ideje da smo povremeno dobri i povremeno lošiji, zaključio je.
"Imperativ je da svi imaju petice, to je nemoguće"
Govoreći o zabrinjavajućim podacima da djeca od 10 do 19 godina imaju sve više problema, rekao je da je nemoguće da svi imaju prosjek 5.0 u školi, a to se od njih traži.
- Takvi smo u zdravstvu i školstvu. Ako je imperativ da svi imaju petice - što je nemoguće, imati 5.0 svih 12 godina - dajemo tu predstavu djecu i to se širi. Onda nastavnici moraju biti 5.0 i čim se pojavi problem, mi smo onda nespremni, rekao je.
Ustvrdio je da nastavnici nemaju instrumenata da se tome odupiru.
O slučaju u Zagrebu: Mladima se šalje poruka "ne znamo ništa riješiti"
- S druge strane je narcizam, netko očekuje da se sve odmah riješi savršeno, kazao je.
- Čuo sam da nekoliko dana 700 učenika ne ide u školu. To je mentalni problem, nije čak problem što za to vrijeme nisu naučili geografiju. Problem je što se djeca uče da ih rješavaju tako da se ostaje kući. Roditelji misle da tako stječu povjerenje, a zapravo stječu nepovjerenje, objasnio je.
- 700 roditelja, učitelja i ministar ga ne mogu riješiti, a mladima se daje poruka "mi ništa ne znamo riješiti", ustvrdio je.
- To je naša slika koliko smo otišli u krivom pravcu po pitanju mentalnog zdravlja, zaključio je.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!