Svjetski dan mentalnog zdravlja: Fokus na povezanost mentalnog zdravlja i radnog mjesta

Svjetski dan mentalnog zdravlja, koji se obilježava 10. listopada, ove godine stavlja fokus na važnu temu – povezanost između mentalnog zdravlja i radnog mjesta.

Pod sloganom "Zdravlje na radnom mjestu", Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) ističe kako sigurno i podržavajuće radno okruženje može značajno doprinijeti mentalnom zdravlju zaposlenika, dok loši uvjeti rada, poput stigmatizacije, diskriminacije i uznemiravanja, mogu ozbiljno narušiti njihovu dobrobit. S obzirom na to da oko 60% svjetske populacije radi, važnost ove teme ne može se zanemariti.

WHO poziva vlade, poslodavce i organizacije koje zastupaju radnike da se udruže kako bi zajedno stvorili okruženje u kojem mentalno zdravlje postaje prioritet. Ključne mjere uključuju edukaciju nadređenih, potporu zaposlenicima koji se suočavaju s mentalnim poteškoćama, te kreiranje radnih uvjeta koji smanjuju rizike po mentalno zdravlje. Stvaranje okruženja u kojem radnici mogu osjećati sigurnost, svrhu i podršku ne samo da poboljšava mentalno zdravlje, već i povećava produktivnost i zadovoljstvo poslom.

U nezdravim radnim uvjetima, zaposlenici se suočavaju s rizicima poput diskriminacije, loše plaćenih poslova i nesigurnih radnih mjesta, što može uzrokovati stres, depresiju i anksioznost. WHO navodi kako depresija i anksioznost godišnje rezultiraju gubitkom 12 milijardi radnih dana, što pokazuje koliko mentalno zdravlje može utjecati na globalnu ekonomiju. Loše mentalno zdravlje također utječe na obitelj i širu zajednicu, dok stigma povezana s mentalnim poremećajima često onemogućuje pojedincima da dobiju posao ili ga zadrže.

Međutim, uz pravu podršku na radnom mjestu, osobe s mentalnim poteškoćama mogu nastaviti uspješno raditi i pridonositi društvu. Primjeri podrške uključuju prilagodbu radnih zadataka, omogućavanje češćih pauza, organiziranje sastanaka kako bi se oboljelima pružila dodatna pomoć te edukaciju nadređenih kako bi bili osposobljeni prepoznati znakove stresa i pružiti potrebnu potporu.

Ključne poruke ovogodišnjeg Svjetskog dana mentalnog zdravlja:

● Mentalno zdravlje i radno mjesto su blisko povezani

Podržavajuće radno okruženje doprinosi mentalnom zdravlju osiguravajući svrhovitost i stabilnost. Loši radni uvjeti mogu naštetiti mentalnom zdravlju smanjujući i zadovoljstvo poslom i radnu produktivnost.

● Zaposlenici se suočavaju s rizicima po mentalno zdravlje
Zaposlenici se mogu suočavati s raznim oblicima rizika za mentalno zdravlje, uključujući diskriminaciju, loše radne uvjete ili ograničenu autonomiju. Loše plaćeni ili nesigurni poslovi često doprinose nedostatku adekvatne zaštite što zaposlenike izlaže raznim psiho-socijalnim rizicima.

 ● Utjecaj na pojedinca

Nedostatak potpore za oboljele od mentalnih poremećaja može se negativno odraziti na njihovo samopouzdanje, zadovoljstvo poslom, kapacitet rada, odsustva s posla, kao i sposobnost zapošljavanja. Slično mogu biti zahvaćeni i članovi obitelji, odonosno osobe koje se skrbe za oboljele.

● Širi utjecaj na zaposlenost i društvo

Loše mentalno zdravlje može uzrokovati manju produktivnost, česta odsustva s posla i povećati izmjene osoblja. Tako npr. depresija i anksioznost rezultiraju gubitkom 12 milijardi radnih dana godišnje.

● Stigma stvara prepreke u zapošljavanju

Stigma i diskriminacija koje prate osobe s mentalnim poremećajima često odmažu u zapošljavanju, kao i zadržavanju poslova. Smanjivanje diskrimincije na radnom mjestu kroz osvješćivanje, edukaciju i angažman oboljelih od mentalnih poremećaja može pomoći u stvaranju zdravijeg i uključivijeg radnog okruženja.

● Potpora zaposlenicima da sudjeluju i napreduju na radnom mjestu

Zposlenici bi se na radnom mjestu trebali prilagoditi na način da daju potporu oboljelima od mentalnih poremećaja. To bi značilo npr. organizirati zajedničke sastanke, planirati češće pauze, postupno uvoditi oboljele u radne zadatke i osigurati prostor za skladištenje lijekova.

● Osposobljavanje nadređenih za potporu mentalnom zdravlju

Poslodavci bi trebali osigurati osposobljavanje za nadređene kako bi prepoznali i riješili potencijalne stresore na radnom mjestu. Osposobljeni nadređeni mogu davati učinkovitu potporu svojim timovima i poticati zdravije radno okruženje koje pruža više potpore.

● Djelovanje i suradnja s vladom je ključna

Vlada, poslodavci i reperezentativne organizacije moraju raditi zajedno na stvaranju politike koja prevenira rizike po mentalno zdravlje, promovira blagostanje i gradi potporna radna mjesta u kojima je mentalno zdravlje prioritet.

● Briga za vlastito mentalno zdravlje

Iako vlade i poslodavci imaju primarnu odgovornost u zaštiti i promoviranju mentalnog zdravlja na radnom mjestu, svatko od nas treba brinuti za vlastito blagostanje. Naučite tehnike upravljanja stresom i budite svjesni promjena svog mentalnog zdravlja. Ako je potrebno, zatražite pomoć od onih kojima vjerujete – prijatelja, članova obitelji, kolega, nadređenih ili zdravstvenih profesionalaca.

Mentalno zdravlje: Od Programa PoMoZi Da korist imalo 113.000 učenika

Više od 113.000 učenika u Hrvatskoj ima koristi od programa PoMoZi Da kroz koji nastavnici pružaju prvu pomoć djeci s poteškoćama mentalnog zdravlja, utemeljenu na znanjima o traumi, samoozljeđivanju i samoubojstvima, istaknuto je u četvrtak na predstavljanju rezultata programa.

Riječ je o prvom standardiziranom programu mentalnozdravstvenog opismenjavanja nastavnika na nacionalnoj razini čije su rezultate predstavili Ured UNICEF-a za Hrvatsku i Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) na konferenciji za novinare u Ugostiteljsko-turističkom učilištu u Zagrebu, u povodu Svjetskog dana mentalnog zdravlja.

- Dobiju znanje i vještine kako prepoznati dijete koje ima probleme mentalnog zdravlja u školi, na koji način mu pristupiti, razgovarati, a isto tako dobivaju znanja gdje nakon toga uputiti dijete i roditelje, rekla je Martina Markelić, odjel za promicanje mentalnog zdravlja, HZJZ.

Procjenjuje se da je od programa do sada koristi imalo 113.500 učenika, a uključene su 902 škole, izjavila je epidemiologinja Sanja Musić Milanović.

Objasnila je da je pokretanje programa bilo potaknuto rezultatima ESPAD istraživanja za 2011. u sklopu kojega je svaki 16-godišnjak u Hrvatskoj izjavio da je razmišljao o tome da si naudi, a svaki deseti da je pokušao samoubojstvo.

- Od 2011. primijetili smo da je problem rastući i da je udio djece s depresivnim tegobama u značajnom porastu. Oko 5,6 posto 16-godišnjaka prijavilo je da je u zadnjih tjedan dana imalo čak četiri i više depresivnih tegoba. Među njima značajno je više djevojaka, njih 8,7 posto, u odnosu na 2,6 posto mladića, To je znak za uzbunu, poručila je Musić Milanović govoreći o poticajima za izradu programa PoMoZi Da.

Razlozi porasta problema, kaže, zahtijevaju stručnu raspravu, a izrazila je i pretpostavku da je uzrok u prevelikoj izoliranosti djece, koji sate provode sami pred monitorima i ekranima igrajući igrice. 

Polovica mentalnih poremećaja počinje prije četrnaeste godine

Program PoMoZi Da razvijen je u sklopu Nacionalnog programa Živjeti zdravo HZJZ-a. Nastavnici kroz program razvijaju znanja i vještine pružanja psihološke prve pomoći kako bi bili inicijalna podrška učenicima koji pokazuju znakove psiholoških poteškoća, te ih potaknuli da potraže ili prihvate stručnu pomoć ako je potrebno.

Koliko je takva edukacija nužna, potvrđuje i podatak iz istraživanja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo koje je pokazalo da 7 od 10 obrazovnih djelatnika nije sigurno da bi znalo kako pomoći djetetu. Projekt podržava i UNICEF.

- Nadamo se da će se ovaj program razviti do toga da svako dijete i adolescent u Hrvatskoj ide u školu u kojoj svi učitelji i djelatnici imaju ova znanja, kazala je Luisa Brumana, predstojnica Ureda UNICEF-a za Hrvatsku.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, 50 posto svih mentalnih poremećaja počinje prije četrnaeste godine, a UNICEF-ov izvještaj Stanje djece u svijetu iz 2021. pokazao je da 11,5 posto, odnosno oko 44 tisuće adolescenata u dobi 10 do 19 godina u Hrvatskoj, ima problema s mentalnim zdravljem.

- Od toga da se samoozlijeđuju, da su depresivni, da su nasilni, da ne znaju kako izaći na kraj s pritiskom vršnjaka, imala sam čak učenika koji su imali suicidalne misli, rekla je Nataša Major, psihologinja, OŠ braće Radića Pakrac.

Mnogi od njih, obeshrabreni stigmama i nerazumijevanjem, zabrinuti da okolina neće prihvatiti njihove osjećaje, često skrivaju svoje probleme i bore se sami, u tišini.

U sklopu programa PoMOZi Da do sada je 3914 odgojno-obrazovnih djelatnika završilo osnovnu razinu edukacije u zaštiti mentalnog zdravlja djece i mladih, a 1390 završilo ih je naprednu edukaciju za pružanje prve pomoći djeci s poteškoćama mentalnog zdravlja.

Važan doprinos dao je i UNICEF tijekom 2023. i 2024. godine. Sredstvima prikupljenima na Mliječnoj stazi 2022. godine ostvarena je nacionalna pokrivenost programa, osposobljeni su novi voditelji edukacija, te povećan broj nastavnika koji su prošli edukaciju.