Kakav je život nakon amputacije?

Amputacija je svakako velika promjena u životu svakog amputiranog pacijenta, no mora li život nakon amputacije stati? Što je fantomska bol, kako njegovati i bandažirati bataljak, kako teče cjelokupna rehabilitacija i kada pacijent može očekivati povratak poslu i svakodnevnim aktivnostima? Odgovore na ta, ali i mnoga brojna pitanja vezana uz amputaciju donose Ivan Bohaček, dr. med. spec. ortopedije i traumatologije, psihologinja prof.dr.sc. Anita Lauri Korajlija i fizioterapeutkinja Nikolina Celizić.

Mora li život nakon amputacije stati? Ili što je fantomska bol?

S amputacijom započinje jedno novo poglavlje u životu koje ne mora biti tako strašno. Većina osoba s amputacijom udova se vrati u svoj normalan život s nekim prilagodbama što ovisi o samoj osobi, ali i o uspješnoj rehabilitaciji.

Amputacija svakako ostavlja psihičke traume na osobu, jer osoba se mora pomiriti s time da nema više određeni dio tijela. Iako je danas medicina toliko uznapredovala da osobe bez ruku ili nogu mogu voditi sasvim normalan život, određeni osjećaji mogu baciti osobu u stanje anksioznosti i depresije, ali, kako kaže psihologinja prof.dr.sc. Anita Lauri Korajlija, stvari se kasnije izbalansiraju.

- Amputacija je ogroman gubitak, ne samo gubitak uda, nego gubitak svih uloga koje smo do sada imali ili načina na koji smo ih do sada ispunjavali i zahtjeva jednu veliku prilagodbu na početku. Kasnije se stvari izbalansiraju, dođe do neke ravnoteže i nauče se na koji način ponovno se vratiti na što sličnije život onome kakav je bio prije amputacije, ispričala je psihologinja prof.dr.sc. Anita Lauri Korajlija. 

Što je amputacija?

Amputacija je kirurški postupak kojim se uklanja neki dio tijela ili organa. Prilikom amputacije uklanjaju se meki dijelovi zajedno s kostima. Primjenjuje se kod oboljenja i ozljeda u kojih nema mogućnosti izlječenja ili pri teškim infekcijama i postojanju malignih izraslina gdje postoji opasnost za čitav organizam.

Nakon amputacije na bataljak se postavljaju posebni oblozi za zacjeljivanje rana (ili zavoji). Glavni cilj je brzo zacjeljivanje kirurške rane i pripremanje bataljka za buduću protezu.

Kako pravilno bandažirati batrljak u emisiji Dr. Beck pokazala je i objasnila Nikolina Celizić, bacc fizioterapije.

- Kod amputacije limfa ne radi kako treba i ovo je pomoć limfi da iscijedi bataljak. Bitno je da bataljak bude dobrog oblika rehabilitacija bude što brža i što bolja. Kada se bataljak potpuno iscijedi onda je spreman za protezu koja je trajna, objasnila je Celizić. 

Što je fantomska bol?

Fantomska bol čest je problem nakon amputacije. Stručnjaci vjeruju da ju doživljava do 70 % svih amputiranih osoba, u većini slučajeva privremeno. Stručnjaci imaju različite teorije o podrijetlu fantomske boli. Jedna od najčešćih je da su različita područja u mozgu odgovorna za različite dijelove tijela. Kada dio tijela nedostaje i više ne daje povratnu informaciju, mozak tumači nedostatak signala kao bol.

Fantomska bol vrlo je individualna i ovisi o mnogim čimbenicima. Jednako utječe na pojedince s amputacijom noge ili i one s amputacijom ruke. Bol može biti potaknuta ili pojačana određenim vremenskim prilikama, izlaganjem niskim temperaturama ili emocionalnim stresom. Može se pojaviti samo u određenim trenucima, postupno se smanjivati ili povećavati, ili uvijek biti prisutna.

Nedostaci sustava socijalnog zdravstva

Uvođenje jednakih proteza za sve pacijente, bez obzira na individualne potrebe i specifičnosti, zapravo predstavlja veliki nedostatak socijalnog zdravstvenog sustava kakav trenutno imamo u Hrvatskoj. Takav model zdravstva podrazumijeva standardiziranu uslugu za svakoga, bez uzimanja u obzir dobi, razine aktivnosti ili osobnih preferencija.

- S jedne strane ja taj HZZO i sustav javnog zdravstva razumijem, jer ne možemo dati nekome tko ima 94 godine posljedice ishemijske bolesti potkoljenice napravi amputacija – toj osobi realno ne treba takva proteza. Međutim, mislim da upravo tu potrebno primijeniti sustav, a modeli se nameću samo od sebe. Procijenite osobu, postoje scoring sustavi i onda se iz posebnog fonda osobama koja imaju veća očekivanja, veće funkcionalne zahtjeve može dati bolja proteza. I to bi se dalo sve iznivelirati, objasnio doc.dr.sc. Ivan Bohaček, spec. ortopedije i traumatologije.

Tako bi se omogućilo pravednije omogućavanje proteza onima kojima su one zaista potrebne, što bi rezultiralo izjednačenijim pristupom i boljim rezultatima za sve pacijente. Ovo bi predstavljalo korak naprijed u pružanju kvalitetne zdravstvene skrbi za sve pacijente. 

Istine i mitovi o amputaciji

• Svaka amputacija je ista – Mit

• Amputacija znači da osoba više neće osjećati bol ili nelagodu na području amputacije – Mit

• Nakon amputacije, osoba više neće moći obavljati iste aktivnosti kao prije – Mit