Broj oboljelih od dijabetesa stalno raste - tko je zakazao?

Hrvatska je i dalje u samom vrhu po stopi smrtnosti od bolesti dijabetesa i zdravstvenih posljedica koje izaziva. Budući da tek 60 posto oboljelih ima postavljenu dijagnozu – procjenjuje se da više od 600 tisuća osoba živi s dijabetesom. 

Anica Badanjak, specijalistica interne medicine i subspecijalistica dijabetologije i endokrinologije, kazala je za HRT kako je dijabetes najveći zdravstveni izazov 21. stoljeća koji smo, kako kaže, podcijenili.

- Znamo za brojke i što treba učiniti. Ne mogu sve riješiti doktori, mogu možda 20 posto problema. Možemo liječiti, reći kako prevenirati, ali da bi to ostvarili - mora se uključiti šire društvo, rekla.

Naglasila je kako je veliki problem taj što ne reagiramo dok nas nešto ne boli.

- Nezarazne moderne bolesti današnjice u početku ne bole, nemaju niti jasne znakove, i kasno reagiramo. Za šećer još postoji stigma, ljudi se stide reći da je imaju. S njima se ne suosjećamo, većina ih je deblja i mislimo "sami su krivi", ali nisu sami krivi, poručila je liječnica.

Zamka je, kaže, što pacijenti prebace brigu na lijekove jer misle da će "učiniti svoje".

- Lijekovi mogu učiniti jedan dio, u početku možda i puno, ali ako se ne pridržavamo preporuka o prehrani i tjelesnoj aktivnosti, lijekovi će izgubiti svoju moć. Oni sami po sebi nisu dovoljni, rekla je Badanjak.

Dijagnozu dijabetesa tipa 2 ima 90 posto oboljelih od dijabetesa. Procjenjuje se da će ta brojka još rasti i to najviše u zemljama u razvoju.

- Spori smo jer se pacijenti ne javljaju, nekada i ne žele promjenu terapije ili se boje da će im od nekih lijekova biti lošije. Dijabetes 2 dolazi udružen s još nekim teškim bolestima, kao što su visoki tlak, poremećene masnoće, debljina. Da bi spriječili komplikacije šećerne bolesti, moramo sve rješavati istvoremeno. Inertni su i pacijenti i liječnici. Moramo ih bolje obrazovati, naglasila je.

Dijabetičko stopalo je najskuplja i najteža komplikacija šećerne bolesti.

- To se može smanjiti i do 80 posto. Radi se o razvoju rane na stopalu zbog oštećenja malih krvnih žila, odnosno oštećenja živaca. Na vrijeme ne ragiramo. Tu su krivi liječnici, moramo aktivno tražiti bolesnike i provjeravati kakva im je cirkulacija i periferna osjetljivost, rekla je Badanjak.

Godine 2021. u Hrvatskoj je zabilježeno oko 620 amputacija, da bi iduće godine bilo preko 1600 amputacija.

- I po tome smo vodeći u Europi, rekla je liječnica.

Cijelo gostovanje pogledajte u nastavku: