Dan hipertenzije: Hrvatska rekorder po povišenom tlaku u EU-u

Hrvatska je europski rekorder po učestalosti povišenog krvnog tlaka, a posljednji podaci govore da čak polovina odraslih Hrvata boluje od arterijske hipertenzije, upozorava Hrvatska liga za hipertenziju u povodu Hrvatskog dana hipertenzije koji se obilježava 11. studenoga.

Povišen krvni tlak u Hrvatskoj zauzima prvo mjesto kao uzrok smrti i izgubljenih godina zdravog života. Slijede pušenje, loša prehrana, povišeni šećer, pretilost i visoki kolesterol, no svi oni zajedno ne odnose toliko života koliko sama arterijska hipertenzija, pokazuje posljednje izvješće o opterećenju bolestima (Global Burden of Disease).

Od povišenoga krvnog tlaka u Hrvatskoj umire više osoba nego od povišenog kolesterola, pretilosti i šećerne bolesti zajedno, upozoravaju akademik Bojan Jelaković, predsjednik Hrvatske lige za hipertenziju, i Ivan Pećin, potpredsjednik Lige.

Više od polovice odraslih ima hipertenziju

Rezultati nacionalne studije EHUH-2 pokazuju da prevalencija arterijske hipertenzije u Hrvatskoj iznosi 51,7 posto, što znači da više od 1,6 milijuna građana ima povišen krvni tlak. To je porast od gotovo 15 posto u odnosu na prvu EHUH studiju provedenu prije petnaest godina.

Još su porazniji podaci o kontroli bolesti: 810 tisuća osoba s hipertenzijom uopće se ne liječi, a dodatnih 390 tisuća koje uzimaju terapiju i dalje imaju nekontrolirane vrijednosti tlaka.

To su brojke koje bi svaku državu trebale natjerati na uzbunu. Hipertenzija je bolest koja ne boli, ali ubija tiho i sustavno, upozorava Liga.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za 2024. godinu, hipertenzivna bolest nalazi se na drugom mjestu među uzrocima smrti u Hrvatskoj, odmah iza ishemijske bolesti srca.

Te je godine od hipertenziije umrla 5321 osoba (10,4 posto ukupnih smrti), što je porast u odnosu na 2023., kada ih je bilo 4891 (9,5 posto). Treći uzrok smrti su cerebrovaskularne bolesti, koje su također izravna posljedica neliječene hipertenzije.
Posebno je zabrinjavajuća situacija kod žena, među kojima je hipertenzivna bolest već sada vodeći uzrok smrti. Od nje umire više od 11 posto žena, a od karcinoma dojke tek oko dva posto, kaže akademik Jelaković.

Neslavni europski rekorder

Podaci Eurostata dodatno potvrđuju crnu sliku Hrvatska ima najveću prevalenciju arterijske hipertenzije među osobama starijima od 15 godina u Europskoj uniji.

Dakle, ne prednjačimo samo u učestalosti debljine, nego i u povišenom krvnom tlaku.

Stručnjaci smatraju da je razlog u kombinaciji rizičnih čimbenika: prekomjernoj tjelesnoj težini, pretjeranoj konzumaciji soli i alkohola, stresu, sjedalačkom načinu života i neredovitom uzimanju terapije.

Još više zabrinjava da se povišeni tlak u velikom broju slučajeva ne otkriva pravodobno. Budući da često ne izaziva simptome, mnogi građani godinama žive ne znajući da su bolesni.

Povišeni tlak ne boli, ne upozorava i ne daje znakove, ali polako oštećuje žile, srce, mozak i bubrege. Zbog toga ga zovemo tihim ubojicom. Unatoč činjenici da hipertenzija uzima tisuće života godišnje, Hrvatska i dalje nema nacionalni program za arterijsku hipertenziju", upozorava Hrvatska liga za hipertenziju.