Istraživanje o liječenju debljine: Percepcija da se lijekovi prečesto propisuju

U Hrvatskoj živi oko 750.000 pretilih osoba, terapiju prima tek oko 2,5 posto oboljelih, a istraživanje o liječenju debljine, predstavljeno u utorak, pokazalo je da više od polovice ispitanika smatra da se lijekovi prečesto propisuju, a njihovu uporabu doživljava kao varanje.

Rezultati istraživanje "Prepreke u liječenju debljine u Hrvatskoj" pokazuju da većina građana prepoznaje prekomjernu tjelesnu masu kao javnozdravstveni problem, no debljina se još uvijek često ne percipira kao kronična bolest. 

Čak 57 posto ispitanika smatra da se lijekovi za liječenje debljine prečesto propisuju, a 56 posto njihovu uporabu doživljava kao varanje.

U liječenju debljine posljednjih se godina primjenjuju i lijekovi iz skupine GLP-1 agonista. 

Djeluju na regulaciju apetita i osjećaj sitosti, smanjuju unos hrane te, prema istraživanjima, kod dijela bolesnika smanjuju i kardiovaskularni rizik, objasnili su stručnjaci na panel raspravi.

Istraživanje je provela tvrtka Novo Nordisk Hrvatska u suradnji s Ipsos, uoči Svjetskog dana debljine koji se obilježava 4. ožujka te Hrvatskog dana osviještenosti o debljini koji se obilježava 16. ožujka.

- Debljina je kronična i recidivirajuća bolest povezana s više od 220 različitih komplikacija, uključujući kardiovaskularne bolesti, dijabetes tipa 2 i određene maligne bolesti, istaknula je dopredsjednica Hrvatskog društva za debljinu Sanja Klobučar.

Posebno rizičnim smatra se visceralno masno tkivo, odnosno dubinska mast smještena oko unutarnjih organa u trbušnoj šupljini. 

To masno tkivo metabolički je aktivno te potiče upalne procese u organizmu, čime se povećava rizik od razvoja kroničnih bolesti.

Predsjednica Hrvatskog endokrinološkog društva Silvija Canecki naglasila je da debljina nije isključivo pitanje osobne odgovornosti. 

- Organizam ima biološke mehanizme koji otežavaju dugoročno održavanje smanjene tjelesne mase. Hormonske i neuroendokrine prilagodbe mogu poticati osjećaj gladi i istodobno smanjivati potrošnju energije, rekla je Canecki.

- Čak i umjereno smanjenje tjelesne mase može značajno smanjiti metabolički i kardiovaskularni rizik te doprinijeti boljoj kontroli bolesti, naglasio je predsjednik Hrvatskog društva za dijabetes i bolesti metabolizma Mladen Krnić, istaknuvši važnost ranog prepoznavanja problema.

Dopredsjednik Hrvatskog liječničkog zbora Tomislav Božek upozorio je na stigmatizaciju osoba s debljinom, koja često postaje prepreka traženju liječničke pomoći. 

Naglasio je da je debljina zdravstveni, a ne isključivo estetski problem.

- Potrebno je jačati svijest o prevenciji, pravodobnoj dijagnostici i dostupnosti terapije kako bi oboljeli mogli dobiti odgovarajuće liječenje i smanjiti rizik od razvoja pridruženih bolesti, istaknuo je.

Slađana je prije operacije želuca imala dvostruko više kilograma nego danas. 

Slađana je prije operacije želuca imala dvostruko više kilograma nego danas

Pretilost je bila njezin veliki problem, a zdravlje joj je bilo jako narušeno. 

No, odlučila je promijeniti svoj život i, naravno, težinu.

- Sa 174, najniža koja je bila je 87. Tu sad variram; 7 plus - minus. Ali to mi je donijelo kompletnu promjenu i način života, priča Slađana Gajić.

Zbog komplikacija koje nosi debljina izgubila je bubreg, a nekoliko puta operirana je zbog tumora. 

No nakon gubitka gotovo pola tjelesne mase, sve je bolje.

- Stabilizira se apsolutno sve jer vaše tijelo vaše sve nosi. Sto kilograma - osobu i pol preko. Opterećenje na organe, opterećenje na zglobove i najvažnije - opterećenje na psihu, govori Slađana.

Slađana je i dalje pod nadzorom liječnika koji upozorava na opasne posljedice debljine.

- Ljudi koji imaju debljinu imaju vrlo često šećernu bolest, imaju kardiovaskularne bolesti, imaju probleme sa zglobovima, probleme s plućima, sleep apneju, imaju problema s bubrezima, imaju česte zloćudne bolesti, govori Davor Štimac, predsjednik Hrvatskog društva za debljinu Hrvatskog liječničkog zbora.

Prevencija debljine uključuje više čimbenika, kažu stručnjaci. 

- Treba biti i umjerena prehrana i redovna umjerena tjelesna aktivnost da bi došlo do simbioze i zdravog organizma, ističe Sergio de Privitellio, stručnjak za tjelesnu pripremu.

Koliko treba vježbati?

- Osobe najmanje tri puta tjedno trebaju vježbati 60 minuta umjerenog do jačeg intenziteta, pojašnjava Sergio.

Dobar primjer redovitog vježbanja dvoje je umirovljenika koje je ekipa HRT-a zatekla u centru za fitness. 

Josip i Silvija zagazili u deveto desetljeće, vježbanje ih održava zdravima

Josip i Silvija već su zagazili u deveto desetljeće i, kažu, vježbanje ih održava zdravima.

- Vježbam prilično vremena. U mlađim danima sam se lomio uglavnom na skijanju i sada, umjesto na fizikalnu terapiju, ja dođem ovdje dva puta tjedno i to odradim, kaže Josip Antić (83 godine).

- Šećer mi je u redu, tlak mi je u redu i nemam uopće nikakvih problema, kaže Silvija Dragičević (83 godine).

Hrvatska je, nažalost, prva u Europi po debljini odrasle populacije. 

Ako se tako nastavi, liječenje posljedica debljine moglo bi znatno opteretiti zdravstveni sustav, ne samo zbog velikog broja pacijenata nego i financijski.