Više od umora: Kako pretjerano korištenje ekrana utječe na zdravlje

Pametni telefoni, tableti i računala postali su sastavni dio naše svakodnevice. Koristimo ih za posao, školu, zabavu i komunikaciju. No, koliko god nam olakšavali život, sve je više pitanja o tome kakav utjecaj imaju na naše mentalno i tjelesno zdravlje, posebno kada je riječ o djeci.

Stručnjaci upozoravaju da problem nije samo u broju sati provedenih pred ekranom, nego i u načinu na koji ih koristimo te u navikama koje stvaramo.

Zašto multitasking nije dobar?

Psihijatar Filip Mustač kaže kako smo danas skloni raditi više stvari odjednom, odgovarati na poruke dok gledamo seriju, pratiti društvene mreže tijekom rada ili učenja. 

I pritom smo uvjereni da nam to ide odlično.

- Dosta smo skloni multitaskingu i sigurni da to jako dobro radimo, da štedimo vrijeme. A zapravo nas to često dovodi do toga da budemo odsutni, površni i da ne dosežemo svoj puni potencijal, pojašnjava.

Umjesto stalnog "prebacivanja" pažnje, savjetuje svjesnije upravljanje vremenom pred ekranom. 

Ako netko voli igrati igrice, nema razloga da to ne radi, ali planirano i s mjerom. Primjerice, odvojiti dva sata vikendom i uživati u tome. 

Problemi sa spavanjem su prvi alarm

Poremećaji spavanja često su prvi znak da je organizam pod opterećenjem. 

Prema riječima dr. Mustača, upravo su problemi sa snom jedan od najčešćih razloga zbog kojih se ljudi javljaju psihijatru ili psihologu.

- Poremećaji spavanja znaju biti prvi znak zbog kojeg se ljudi jave stručnjaku. A onda se često pokaže da u pozadini postoji veći problem na kojem treba raditi, ističe.

Manjak sna ne znači samo umor i lošiju koncentraciju. 

On utječe i na apetit, npr. povećava želju za ugljikohidratima, što dugoročno može pridonijeti razvoju pretilosti, i kod djece i kod odraslih. 

Kada se tome pridoda i kasnonoćno korištenje mobitela ili gledanje sadržaja prije spavanja, jasno je koliko su navike povezane.

Koliko je ekrana previše za djecu?

O vremenu koje djeca provode pred ekranima govori dr. Dinko Smilović. Smjernice su, kaže, vrlo konkretne.

- Do dvije godine djeca ne bi smjela biti pred ekranima, osim eventualno video poziva s udaljenom rodbinom. Od dvije do pet godina preporučuje se najviše sat vremena dnevno edukativnog sadržaja, a od pete do 12. godine do dva sata dnevno video sadržaja, objašnjava.

U stvarnosti, većina djece te granice premašuje. 

Ekrani često postaju način smirivanja, zabave ili "čuvanja" djece, no dugoročno to može utjecati na pažnju, razvoj govora, kvalitetu sna i svakodnevne navike.

Trnci u rukama su znak za uzbunu

Dugotrajno tipkanje i držanje mobitela ostavlja posljedice i na tijelu. 

Fizijatar Šime Mijić upozorava da trnci u rukama, osobito ako se javljaju noću ili u mirovanju, nisu bezazleni.

- Ako osjetimo trnce, nelagodu, ako nam stvari ispadaju iz ruke ili primijetimo slabost, to je znak da živac ne radi kako treba i da treba nešto poduzeti, kaže.

Posebno su važni simptomi koji se pojavljuju u mirovanju. Oni upućuju na to da problem nije samo posljedica trenutačnog opterećenja.

Nema idealnog položaja

Kada je riječ o prevenciji, rješenje nije u traženju "idealnog" položaja za sjedenje.

- Mi trebamo mikro pokrete. Ne moramo se znojiti da bismo radili vježbu. Bitno je često mijenjati položaj, ustajati, razbiti obrazac ponašanja. Primjerice, maknuti printer dalje od stola da se moramo podići, savjetuje Mijić.

Drugim riječima, tijelo ne voli statičnost. Čak i dobar položaj, ako traje satima, postaje loš.