Doktor Internet: saveznik ili zamka?

U digitalnom dobu sve više ljudi prije odlaska liječniku posegne za internetom kako bi pokušali razumjeti simptome, potražili dijagnozu ili pronašli savjet o liječenju. Doktor Internet postao je gotovo obavezna stanica na zdravstvenom putu, no pitanje je pomaže li ili odmaže?

Pretraživanje simptoma na internetu mnogima je prva reakcija na nelagodu, bol ili zabrinutost. Iako takvo ponašanje može donijeti trenutačno olakšanje, ono može imati i ozbiljne posljedice.

- Zamka je s jedne strane odgađanje točne dijagnoze. Nekad se želi vidjeti ono čega nema i obrnuto. Ako je riječ o nekoj bolesti koja ima svoj slijed i na vrijeme smo intervenirali, možda možemo sve zaustaviti. S druge strane, ako to odgađamo, moguće je da su se već razvile komplikacije, upozorava doc. prim. dr. sc. Valerija Bralić Lang, dr. med., specijalistica obiteljske medicine.

Jednako opasno može biti i pogrešno samodijagnosticiranje: „Ako sam odlučio da je to ta moja dijagnoza i započnem liječenje koje zapravo nije bilo potrebno, otvaram prostor za nuspojave, interakcije lijekova i kliničku sliku koja liječniku zatim postaje teže raspoznati. To sve dodatno komplicira situaciju.“

Unatoč mogućim rizicima, internetsko pretraživanje simptoma ima i svoju psihološku funkciju, može smanjiti osjećaj nesigurnosti i pomoći osobi da se pripremi za razgovor s liječnikom.

- Proces pretraživanja, posebno ako naiđete na empatiju poput rečenice 'žao mi je što to čujem', može odmah smanjiti strah. Osoba se osjeća shvaćeno. Ako se pritom nauči nešto o svom zdravlju i pripremi pitanja za liječnika, cijela situacija može postati manje stresna i više korisna, kaže dr. Bralić Lang.

Upotreba interneta u zdravstvene svrhe može biti korisna, ali uz jasnu svijest o njegovim ograničenjima.

- Preporučujem da tehnologiju upotrebljavamo za edukaciju kako bismo učili o zdravlju, prevenciji, životnim navikama. Kad nešto znamo, lakše ćemo odlučiti prestati s daljnjim pretragama koje izazivaju još veći strah, ističe dr. Bralić Lang.

Privatnost pod upitnikom

Ipak, u virtualnom prostoru privatnost je uvijek upitna. Sve što napišete, negdje ostaje zabilježeno.

- Sigurnosti nema. Budite svjesni da sve što se upiše, tvrtka ima pravo upotrijebiti za unapređivanje svojeg modela, upozorava Davor Aničić, stručnjak za umjetnu inteligenciju.

- U dobroj vjeri neće to iskoristiti protiv vas na neki aktivni način, ali ne možete biti sigurni. Sigurno će upotrijebiti te podatke kako bi sljedeći put dao bolji odgovor nekom drugom pacijentu. Što je s jedne strane možda dobro, ali s druge nemojte upisivati povjerljive stvari. Ako vas boli glava, to nije ništa strašno. No za neke druge, osjetljive informacije čovjek treba biti oprezan, pojasnio je Aničić.

Šaljete fotografije nalaza? Pazite! Slanje fotografija nalaza putem interneta postalo je gotovo uobičajeno, ali rijetko tko razmišlja o posljedicama.

- Da, jeste, napravili ste glupost ako ste to poslali bez razmišljanja. Ali sami procijenite je li ta informacija vama osjetljiva, i bi li bio problem da je netko drugi vidi, kaže Aničić.

Tehnologija kao alat, ne dijagnoza

Internet, ipak, ne treba izbjegavati, ali treba znati kako ga upotrebljavati pametno.

- Savjetovala bih da ga se upotrebljava radi edukacije, da se informiramo o zdravlju. Educirana osoba lakše će prepoznati kad treba prestati s daljnjim pretraživanjem. Ako razumije koje su granice, onda zna kad više nema smisla ili nije mudro ići dalje. Problem je kad emocije upravljaju – tada se često ne donose ispravne odluke, ističe dr. Bralić Lang.

Aničić dodaje kako treba razumjeti da je ovo napredni način pretraživanja biblioteke znanja iz medicine, te ga tako treba shvaćati.

- Ali budite svjesni, sve što stavite kao upit netko će vidjeti. Vi zapravo čitate interaktivnu knjigu koja razgovara s vama, i to je u redu sve dok znate što radite, naglašava.