Duboka venska tromboza nastaje kada se u dubokim venama, najčešće u potkoljenici ili natkoljenici, stvori krvni ugrušak. Taj ugrušak može usporiti ili potpuno blokirati protok krvi kroz venu, uzrokujući bol i oticanje.
17.02.2026.
11:40
Autor: K.K./Dr. Beck/HRT
Duboka venska tromboza nastaje kada se u dubokim venama, najčešće u potkoljenici ili natkoljenici, stvori krvni ugrušak. Taj ugrušak može usporiti ili potpuno blokirati protok krvi kroz venu, uzrokujući bol i oticanje.
Najveća opasnost nastaje ako se dio ugruška odvoji i krvotokom dospije do pluća, što može dovesti do plućne embolije, ozbiljne i potencijalno životno ugrožavajuće komplikacije.
Riječ je o stanju koje se može razviti iz više razloga.
Zato je važno znati kako je prepoznati i tko je u većem riziku.
Vaskularni kirurg Predrag Pavić objašnjava da duboka venska tromboza najčešće ima prilično prepoznatljive simptome.
- Pacijent osjeti naglo nastalu bol, najčešće u listu. Ta bol nije povezana s opterećenjem noge. Potkoljenica ili cijela noga obično je veća u odnosu na drugu, sjajna, crvena i izrazito bolna, kaže.
Jedan od kliničkih pokazatelja na koji liječnici obraćaju pozornost je i tzv. Homanov znak.
- To je kada pacijent u ležećem položaju ispruži nogu u koljenu i kad pokušamo izvesti dorzalnu fleksiju odnosno guramo prste stopala prema gore. To je izrazito bolno i to nam je već poprilično siguran znak da se može posumnjati u duboko vensku trombozu, pojasnio je prof. dr. sc. Pavić.
Hematologinja Ana Boban ističe da je tromboza multifaktorijalna bolest – ne nastaje zbog jednog uzroka, nego kombinacijom više čimbenika.
- Svatko tko je imao roditelja s trombozom ima povećani rizik da će je i sam dobiti tijekom života, bez obzira na to hoćemo li genetski dokazati određene mutacije. Vrlo je vjerojatno da postoje i mutacije koje još ne poznajemo, pojašnjava.
Osim nasljedne sklonosti, rizik povećavaju trudnoća, dugotrajno mirovanje, operacije, prijelomi, ali i infekcije.
- Svi ti rizici se zbrajaju. Netko može imati nasljednu trombofiliju, biti trudan, mirovati zbog prijeloma i uz to preboljeti gripu. U jednom trenutku kombinacija tih čimbenika može potaknuti nastanak tromboze, dodaje prof. dr. sc. Boban.
Liječenje najčešće započinje antikoagulantnom terapijom, lijekovima koji smanjuju zgrušavanje krvi i sprječavaju širenje ugruška.
U mnogim slučajevima to je dovoljno.
No, kako objašnjava radiolog Vladimir Kalousek, postoje situacije kada takva terapija nije učinkovita ili se ne može primijeniti.
- Tada postoje endovaskularne metode - minimalno invazivni zahvati kojima se pristupa venama potkoljenice i posebnim uređajima čisti duboki venski sustav, kaže.
Takvi zahvati omogućuju uklanjanje ugruška kod pacijenata kod kojih klasična terapija nije dala rezultat ili nije bila opcija.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!

Autorska prava - HRT © Hrvatska radiotelevizija.
Sva prava pridržana.
hrt.hr nije odgovoran za sadržaje eksternih izvora