Ravnoteža, a ne strah: Vodič kroz imunitet i temperaturu kod djece

Infekcije su neizbježan dio odrastanja, ali i dio normalnog funkcioniranja našeg organizma. Ipak, oko imuniteta i povišene temperature i dalje ima niz nedoumica od toga treba li djecu štititi od svake „prljavštine” do toga kada je temperatura znak za uzbunu. Stručnjaci kažu da je u svemu najvažnija ravnoteža, a ne pretjerivanje.

Treba li djecu držati u sterilnim uvjetima?

Roditeljima se često čini da moraju birati između dvije krajnosti: pustiti dijete da bezbrižno istražuje svijet ili ga maksimalno štititi od svake moguće zaraze. No život se odvija negdje između.

Doc. dr. sc. Srđan Roglić, specijalist infektologije, ističe kako su osnovne higijenske navike temelj prevencije bolesti. Djecu treba učiti da peru ruke nakon nužde, prije jela i kada dođu kući. To je minimum oko kojeg nema dileme.

- Naravno treba naučiti djecu da peru ruke nakon nužde, kada dođu doma... i naravno to što će oni igrati vani, biti u kontaktu sa zemljom i stavljati te prljave ruke u usta povećava rizik da dobiju prvenstveno neku parazitozu, ali s druge strane ako ih držimo u nekakvim sterilnim uvjetima onda nećemo dati priliku imunološkom sustavu da se razvije, objasnio je.

Kada treba snižavati tjelesnu temperaturu?

Povišena tjelesna temperatura jedan je od najčešćih razloga za zabrinutost, posebno kod roditelja male djece. Međutim važno je podsjetiti, temperatura sama po sebi nije bolest, nego znak da se tijelo bori s infekcijom.

Roglić pojašnjava da postaje opasno tek kod izrazito visokih vrijednosti.

- Temperatura opasna po zdravlje može biti ako je baš izrazito visoka, dakle govorili bi o nekakvoj temperaturi preko 41. Problem visoke temperature je pojačani metabolizam, rizik dehidracije, veća potrošnja resursa, možemo tako reći da je to problem viših vrijednosti recimo preko 39. Kao problem povišene temperature u manje djece je mogućnost razvoja febrilnih konvulzija koje su doduše prvenstveno povezane s porastom temperature, a ne s tom visokom temperaturom, rekao je. 

Blago povišene vrijednosti često se ni ne trebaju snižavati.

- Uobičajena nekakva preporuka je da se temperature koje mi nazivamo subfebrilna, tj. plus 1 od normale, odnosno 38 ako mjerimo pod pazuhom ili 38,6 ako mjerimo rektalno, puštaju i ne skidaju, a da se antipiretik koristi tek na višim temperaturama, istaknuo je dr. Roglić.

Trebaju li nam dodaci prehrani za "jačanje" imuniteta?

Tržište dodataka prehrani koje obećavaju snažniji imunitet iz godine u godinu raste. No, što o tome kaže struka?

- Imunološki sustav nije mišić kojeg će se trenirati da bi postao jači. On je rezultat balansa između brze reakcije i uklanjanja i regulacije te brze reakcije. I kad me netko pita da li da uzme vitamine, dodatke prehrani. Ako želiš uzmi, ali nemoj pretjerati jer pitanje je hoće li ti pomoći, pojasnio je prof. dr. sc. Mirza Žižak, fiziolog i imunolog.