Dr. Franić: Mali stimulansi mogu imati velike posljedice na mozak mladih

Sve je više zabrinutosti zbog toga što djeca i mladi posežu za stimulansima, poput energetskih pića, što može utjecati na razvoj mozga i zdravlje, o čemu je u Studiju 4 govorio izv. prof. dr. sc. Tomislav Franić iz KBC-a Split. Novost na tržištu, energetski prah za ušmrkavanje, brzo je postao popularan među mladima, a Državni inspektorat ga je privremeno zabranio i povukao iz prodaje zbog prijave Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, problematičan je i način primjene.

- Mi obično znamo kritizirati državne institucije i slično nadležne. Ovdje zapravo dobila jedna vrlo brza reakcija sa svih strana, a to je da se reagira na nešto što je neprovjereno i za što nismo sigurni, a postoje vrlo ozbiljne i opravdane sumnje da je na neki način moguće i štetno, čak sam ja osobno i uvjeren da je vrlo štetno za zdravlje, ne samo u kontekstu konzumacije tih tvari koje se nalaze u tom samom prahu, nego i općenito načina na koji se to konzumira i kako se to prezentira i vezano za publiku na koju se je bila usmjerena, na koju se ciljalo kroz različite reklamne pristupe, rekao je Franić.

Ističe da se radi o kofeinu, taurinu, vitaminu B3 i nekoliko drugih djelatnih tvari. Naglašava kako je, prema njegovom pregledu ambalaže i sadržaja, deklaracija djelomično nejasna. Radi se o psihostimulansima koji su, kao takvi, dopušteni na našem tržištu, a dodaje da ih u svakodnevnoj količini sadrži i obična kava.

- Problem je u tome što je riječ o sredstvu koje se po prvi put prikazuje kroz jednu konzumaciju koja nije uobičajena. Inače sam taj sastav nalazimo i u napicima, i energetskim napicima u jednoj većoj koncentraciji. Tako da je tu vrlo upitno na koji način može biti kontrolabilan i mi ne znamo kojom brzinom se ta tvar apsorbira kroz nosnu sluznicu koja je jako dobro prokrvljena, tako da može doći čak i do jačeg i bržeg nakupljanja veće koncentracije u krvi, a time i svih onih efekata koji kofein kao takav izaziva i ovdje u prilično jakoj koncentraciji, objasnio je.

Navodi da konzumacija takvih tvari nosi i psihološki efekt jer šmrkanje imitira uzimanje zabranjenih droga poput kokaina, stvarajući kemijsku i zdravstvenu nesigurnost. Posebno mu je zabrinjavajuće što se takvo ponašanje može promovirati putem influencera, a mladi su skloni oponašati svoje uzore. Dodaje da kofein dodatno poremeti ciklus spavanja adolescenata, što stvara začarani krug kasnog spavanja, umora i ponovne uporabe stimulansa.

 Ali i kofein, može imati i smrtne posljedice u slučaju predoziranja. To je tvar se konzumira u izrazito malim količinama.

- Kofein je kao takav stimulans, dopušten, međutim u vrlo malim količinama. Recimo, ako govorimo o populaciji adolescenata, američka pedijatrijska akademija čak preporučuje da ga djeca do 12 godina uopće ne bi trebala uzimati, a od 12 do 18 godina da bi preporučeni unos bio maksimalno 100 mg dnevno, a ovdje, koliko sam vidio deklaraciju, vi u jednoj maloj bočici koja sadrži jedan gram, imate 500 mg, što je više čak i od preporučene dnevne doze za odrasle koja iznosi 400 mg, izjavio je.

Objašnjava da bi za postizanje učinka tri male bočice energetskog praha, koje se mogu brzo šmrkati, bilo potrebno popiti pet do šest litara klasičnih energetskih pića, što je nepraktično i puno sporije. Male bočice zbog koncentracije tvari omogućuju puno brži i jači učinak u kraćem vremenu, što povećava rizik od stimulacije neurovegetativnog sustava – ubrzanog rada srca, povišenog krvnog tlaka i pobuđenosti.

Kod osoba s ranijim srčanim problemima to može dovesti i do ozbiljnih, pa čak i smrtonosnih posljedica.

- Ako imamo i mlade s anksioznosti, koji su karakterizirani tjelesnom komponentom pobuđenosti, stiskanja u prsima, lupanja srca, može pojačati anksioznost i izazvati pani napadaje, rekao je.

Dok suvremena medicina dobro poznaje učinke stimulansa poput energetskih pića i kave na odrasli mozak, pitanje je kako oni utječu na mozak djece i mladih koji se još razvijaju. Biološki i kemijski, djelovanje je pritom isto.

- Stimulansi poput kokaina djeluju oslobađajući i povisujući velike količine dopamina koji je ključan neurotransmiter u mozgu za postizanje tog osjećaja ugode i nagrade. Povećanjem količine unosa bilo kakvog stimulansa koji utječe na taj put nagrade, ako to radimo kontinuirano, trajno, često, dolazi do smanjenja praga, što znači da je potrebno za jednaki učinak postizanja ugode ili zadovoljstva ili pobuđenosti s vremenom sve veće i veće količine te tvari. Sada to je jednako kemijsko djelovanje tih stimulativnih tvari, objasnio je.

Kaže da adolescentni mozak, koji obuhvaća dob od otprilike 12 do 24–25 godina, prolazi kroz fazu intenzivnog neurorazvoja u kojoj su impulzivnost i nekritično ponašanje prirodni. U tom razdoblju dijelovi mozga odgovorni za promišljanje i kontrolu impulsa, poput prefrontalnog korteksa, još nisu u potpunosti razvijeni, zbog čega adolescenti često donose odluke bez dovoljno razmišljanja. Ako se na to doda dodatna pobuđenost i ekscitacija, takva prirodna impulzivnost može dodatno utjecati na ponašanje i povećati rizik od rizičnih postupaka.

Cijeli razgovor možete pogledati u nastavku: