Naš mozak voli promjene, a za njegovo zdravlje ključna je prevencija

U svijetu koji se neprestano ubrzava, zdravlje mozga često uzimamo zdravo za gotovo. Tek kad se pojave problemi, počnemo razmišljati o prevenciji, fokusu i preopterećenosti informacijama. 

No prema riječima neurologa, briga o mozgu ne počinje u srednjim godinama, ona počinje puno ranije, i to malim, svakodnevnim koracima.

Neurolog i subspecijalist epileptologije dr. Goran Ivkić ističe da naš mozak voli promjene, iako ih se mi često nesvjesno klonimo. Naime, većinu dana provodimo u rutini, ustajemo u isto vrijeme, istim putem idemo na posao, slušamo iste sadržaje i ponavljamo iste obrasce ponašanja.

- Svaka promjena u našem životu je ustvari dobra. Neke studije govore da mi preko 90 % stvari radimo svaki dan na isti način, objašnjava Ivkić i dodaje da i najmanji odmak od rutine može imati pozitivan učinak.

- Ako se ujutro ustanem i napravim par sklekova ili odradim jutarnju meditaciju ili molitvu – samo je bitno da je drugačije. Ili kad izlazimo van, idemo novom rutom, stavimo novu radio postaju. Sve to nam daje nova iskustva i ustvari našu mrežu drugačije modelira.

Osim rutine, jedan od najvećih izazova modernog doba je informacijska prezasićenost. Iako se čini da nikada nismo imali više dostupnih znanja, Ivkić upozorava na paradoks današnjice: što više informacija, to veća zbunjenost.

- Ljudi su prezagušeni količinom informacija, ustvari su dezinformirani. To zvuči paradoksalno u svijetu interneta, kaže. Posebno ističe područja zdravlja i načina života – od prehrane do vježbanja i meditacije – gdje se često nude proturječni savjeti.

- Sve te informacije u nekom slučaju su nepodudarne. To su stvari koje nas zbunjuju i gubi se fokus.

A upravo je fokus, naglašava neurolog, ključ uspjeha ne samo u zdravlju, nego i u sportu, poslu i svakodnevnom funkcioniranju.

- Ljudi koji se uspiju izolirati od te količine informacija, uzeti ono što im treba i raditi na tome fokusirano i ustrajno, su ljudi koji će uspjeti.

Kad je riječ o zdravlju mozga, prevencija zauzima središnje mjesto. Iako se o njoj često govori, rijetko je doživljavamo ozbiljno, osobito dok smo mladi i zdravi. No u neurologiji, naglašava Ivkić, prevencija nije dodatak liječenju, nego njegov temelj.

- U neurologiji, kad uzmete glavnu bolest – moždani udar – glavni lijek koji liječi moždani udar je prevencija i preventivno ponašanje, ističe.

Zato svojim studentima već na početku studija poručuje da je upravo njihova dob pravo vrijeme za promjene.

- Sada prevenirate moždani udar, a ne sa 45 ili 50 godina, kada ste već puno krivih stvari napravili.

Prevencija, objašnjava, ne znači samo promjenu loših navika, nego i dublje osvještavanje vlastitog ponašanja i obiteljskih obrazaca.

- Samim popravljanjem sebe ustvari epigenetski popravljamo i svoje potomke koji dolaze i koji od nas uče kako se dobro i preventivno ponašati.