Stres i godišnji odmor: Kako se zaista oporaviti i bezbolno vratiti?

Mnogi ulaze u ljetni godišnji odmor s iluzijom da će im nekoliko dana odmora izbrisati mjesece nagomilanog stresa. 

Na pitanje može li se čovjek uistinu odmoriti tijekom tako kratkog perioda, psihologinja Tihana Starčević u razgovoru naglašava da nije toliko ključno koliko dugo traje odmor, nego kako ga provodimo.

- Ako se zaista uspijemo isključiti s posla, ne provjeravamo mailove, fizički smo aktivni i okružimo se ljudima koji nam "pune baterije", i puno manje dana može biti dovoljno, istaknula je Starčević.

Nije ključno koliko dugo traje odmor, nego kako ga provodimo

Dodaje kako je posao jedan od glavnih izvora stresa, pa mnogi godišnji doživljavaju kao slamku spasa.

- U svakodnevici funkcioniramo u režimu stalnog "moranja" - posao, kućanske obveze, planiranje, multitasking. Godišnji nam napokon daje osjećaj slobode izbora: biramo tempo, aktivnosti, društvo, pa čak i dužinu boravka u nečijem društvu. Taj osjećaj kontrole nad vlastitim vremenom izuzetno je važan za mentalno zdravlje, objašnjava.

Stres nas stiže i na odmoru, ako ga ne rješavamo tijekom godine

Psihologinja upozorava kako godišnji odmor neće "izbrisati" stres ako se njime ne bavimo kroz godinu.

- Ako tijekom godine ne obraćamo pažnju na vlastite granice, ne razvijamo zdrave načine nošenja sa stresom, on će nas sustići čak i na godišnjem. Zato su bitne male svakodnevne navike: pravilno disanje, opuštanje mišića, dobra organizacija vremena, vrijeme za sebe... To su alati koji nas štite od izgaranja, poručuje.

Kako se bezbolno vratiti u svakodnevicu

Jednako je važan i period nakon godišnjeg, koji mnogi doživljavaju kao stresan.

- Povratak na posao često donosi tjeskobu, nemir, čak i blagi "post-odmorni blues". No to je normalna reakcija, jer iz opuštenog okruženja naglo ulazimo u ritam zadataka i pritiska. Ako imate mogućnost, vratite se s putovanja par dana ranije, da se "klimatizirate". Na poslu započnite s lakšim zadacima i izbjegavajte odmah zakazivati zahtjevne sastanke ili rokove, savjetuje.

Dodaje i da je važno kakav unutarnji dijalog vodimo sa sobom.

- Nije sve u vanjskim okolnostima. Ključno je kako se odnosimo prema sebi, kakav je naš unutarnji govor i koliko smo blagi ili strogi sami prema sebi, kako se nosimo s pritiskom... Samosuosjećanje i svjesno nošenje sa stresom čini veliku razliku, zaključuje Tihana Starčević.