Hrvatska je zemlja visokog kardiovaskularnog rizika

Uoči Svjetskog dana srca koji se obilježava 29. rujna na  Trgu bana Josipa Jelačića organizirana je preventivna javnozdravstvena akcija u sklopu koje građani mogu provjeriti svoj kardiovaskularni rizik te čuti savjete o zdravoj prehrani i zdravom načinu života.

Ministarstvo zdravstva u suradnji s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo i Hrvatskim kardiološkim društvom organizira obilježavanje Svjetskog dana srca kako bi skrenuli pozornost na čimbenike rizika koji utječu na razvoj kardiovaskularnih bolesti.

- Ponajprije se radi o kolesterolu, glukozi u krvi, arterijskom krvnom tlaku, indeksu tjelesne mase, ali danas govorimo i o važnosti odbacivanja cigarete, o više tjelesne aktivnosti i pravilnoj prehrani. Sve je to potrebno kako bi se odgodio razvoj kardiovaskularnih bolesti ili u potpunosti spriječio., rekla je Ivana Portolan Pajić, Uprava za zdravstvenu zaštitu, Ministarstvo zdravstva.

Ovogodišnja tema nastavlja se na prošlogodišnju temu i slogan: ”Ne propusti niti jedan otkucaj”, a sve kako bi se upozorilo na činjenicu da ljudi diljem svijeta prerano umiru od kardiovaskularnih bolesti, uskraćujući sebi i svojim najmilijima dragocjene zajedničke trenutke.

- Danas se ovdje mjeri arterijski krvni tlak, ukupni kolesterol u krvi, glukoza, indeks tjelesne mase i građani mogu dobiti savjete od nutricionista o zdravoj prehrani, pojasnila je Portolan Pajić.

Kardiovaskularne bolesti su skupina bolesti koje zahvaćaju srce i/ili krvne žile. Mogu biti uzrokovane kombinacijom bihevioralnih, socioekonomskih i okolišnih čimbenika rizika, uključujući nepravilnu prehranu, korištenje duhana, tjelesnu neaktivnost, štetnu upotrebu alkohola, onečišćenje zraka, visoki krvni tlak, visok kolesterol, dijabetes, pretilost, bolesti bubrega i stres.

Obiteljska anamneza, etnička pripadnost, spol i dob također mogu utjecati na rizik od kardiovaskularnih bolesti. Najčešće kardiovaskularne bolesti su koronarna bolest srca i infarkt miokarda (srčani udar), cerebrovaskularni inzult (moždani udar) te hipertenzija koja je zasebna bolest, ali i čimbenik rizika za druge KVB.

Najvažnija je primarna prevencija koja skreće pozornost na čimbenike rizika koji se mogu otkloniti.

Ministarstvo zdravstva će do kraja godine izraditi Nacionalni program suzbijanja i prevencije kardiovaskularnih bolesti, koji će povezati i prevenciju, ranu dijagnostiku, liječenje i rehabilitaciju.

- Svi građani će imati priliku napraviti svoj preventivni pregled. Također pozivamo i na nacionalne preventivne preglede - sve osobe starije od 40 godina koje dulje od dvije godine nisu bile kod svog liječnika obiteljske medicine da se odazovu na taj pregled. To su pregledi koji im mogu spasiti život, rekla je Portolan Pajić.

U 2025. godini od kardiovaskularnih bolesti u Hrvatskoj je umrlo 19.852 osoba, odnosno 39,7 % od ukupno umrlih. Analiza po spolu pokazuje da su kardivaskularne bolesti uzrok smrti 44 % umrlih žena (11.020) te 35,4 % umrlih muškaraca (8832). Vodeće dijagnostičke podskupine su hipertenzivne bolesti s udjelom od 10,8 % (5405) i ishemijska bolest srca s udjelom od 10,5 % (5227) u ukupnom mortalitetu.

Iako je zadnjih skoro 20 godina u Hrvatskoj prisutan trend smanjenja smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti, one i dalje predstavljaju vodeći uzrok smrtnosti i pobola.

- Hrvatska je zemlja visokog kardiovaskularnog rizika. Svaka treća osoba u Hrvatskoj, nažalost, je pušač. Oko 60 % građana ima ili prekomjernu tjelesnu težinu ili debljinu. Loše se hranimo, malo se krećemo, i vjerojatno to sve utječe na razvoj kardiovaskularnih bolesti, od kojih svake godine umre oko 20.000 ljudi u Republici Hrvatskoj, rekla je Portolan Pajić.

U usporedbi sa zemljama EU, Hrvatska sa standardiziranom stopom smrtnosti od 524,1/100.000 spada među zemlje koje imaju veće stope smrtnosti od prosjeka EU zemalja.