HZJZ: Hrvatska po udjelu pušača među najlošijima u EU-u

U Hrvatskoj gotovo četiri od deset odraslih osoba i dalje puši. Posebno zabrinjava podatak da u dobi od 25 do 34 godine puši čak 42,5 posto osoba, što nas svrsta među najlošije zemlje u EU-u, podaci su HZJZ-a predstavljeni u srijedu u povodu Hrvatskog dana nepušenja.

Pušenje je i dalje jedan od vodećih preventabilnih uzroka bolesti i smrti. 

Njegova posljedica nije samo karcinom pluća nego zahvaća i mokraćni mjehur, kardiovaskularni sustav i reproduktivno zdravlje. 

Pušenje je izravno povezano s kroničnom opstruktivnom bolesti pluća, neurološkim poremećajima i erektilnom disfunkcijom, istaknuto je na okruglom stolu na kojem su se  okupili liječnici i stručnjaci za javno zdravstvo.

Ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) Krunoslav Capak upozorio je na novi oblik tihe epidemije zamjenskih duhanskih proizvoda. 

Riječ je o grijanim duhanskim proizvodima, elektroničkim cigaretama, nikotinskim vrećicama, duhanu za žvakanje i biljnim cigaretama, koji se često percipiraju kao manje štetni, iako za to ne postoje dugoročni dokazi.

- Imamo visoki postotak pušača među djecom od 15 i 16 godina, što je mnogo više nego što je to prosjek Europe - riječ je o 32 posto onih koji svakodnevno kozumiraju cigarete, a te studije pokazuju da se s tom štetnom navikom počinje sve ranije, istaknuo je.

Upravo suprotno, stručnjaci upozoravaju da svaki od tih proizvoda nosi rizike te može čak produbljivati ovisnost o nikotinu.

Capak je istaknuo da je nužno dodatno educirati građane, ali i razmotriti strože regulatorne mjere, uključujući potpunu zabranu pušenja u zatvorenim javnim prostorima. 

Istodobno je podsjetio da su u Hrvatskoj dostupni programi za prestanak pušenja, od škola nepušenja i savjetovališta do farmakoloških terapija, no njihov potencijal još nije dovoljno iskorišten.

Oko 44 posto učenika isprobalo e-cigarete

Pomoćnik ravnatelja HZJZ-a Željko Petković upozorio je da je oko 44 posto učenika barem jednom isprobalo e-cigarete, što ukazuje na snažnu privlačnost tih proizvoda među adolescentima. 

Još je alarmantnije što mnogi mladi s konzumacijom nikotina počinju između 13. i 16. godine, u razdoblju kada se razvijaju obrasci ponašanja.

- Prosjek korištenja cigareta koji je bio nekakvih 16 godina, elektroničke cigarete vrlo brzo taj prosjek spuštaju na 14, odnosno jedan dio mladih počne s 13, naglasio je.

Takvi trendovi upućuju na potrebu za ciljanim preventivnim programima u školama, ali i šire, u obitelji, medijima i digitalnom prostoru. 

Stručnjaci upozoravaju da se industrija duhanskih i nikotinskih proizvoda sve više koristi modernim marketinškim strategijama, uključujući društvene mreže, kako bi privukla novu generaciju korisnika.

Na globalnoj razini, Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da se e-cigaretama koristi više od 100 milijuna ljudi, među kojima je čak 15 milijuna adolescenata. 

Iako se ukupna prevalencija pušenja u svijetu postupno smanjuje s oko 1,38 milijardi korisnika 2000. na današnjih približno 1,2 milijarde, brojke su i dalje iznimno visoke. 

Svake godine više od osam milijuna ljudi umre od posljedica pušenja

Svake godine više od osam milijuna ljudi umre od posljedica aktivnog ili pasivnog pušenja.

Europa pritom i dalje prednjači po udjelu pušača, s prevalencijom od 24,1 posto, dok je najmanja u Africi, 9,5 posto. 

Hrvatska se, međutim, i unutar europskog konteksta izdvaja po visokoj učestalosti pušenja, osobito među mlađim odraslim osobama.

Pulmolog Marko Jakopović dodatno je naglasio razmjere problema istaknuvši da je čak 95 posto umrlih od raka pluća pušačkog statusa. Osim toga, pušenje u prosjeku skraćuje život za desetak godina.

- Mi gledamo rak pluća koji se javlja, 85 posto su pušači ali ovih 15 posto osoba koje dobiju rak pluća nisu samo nikad pušači nego su bili i pasivni pušači. Kažu da za 10 do 12 godina smanjuje životni vijek u žena i muškaraca koji puše dugi niz godina, možemo reći kutiju na dan, istaknuo je.

Hrvatski dan nepušenja obilježava se od 2003., tradicionalno na prvi dan Korizme, u razdoblju koje simbolički potiče na odricanje i uvođenje zdravijih navika.

Akcija protiv pušenja u Osijeku

Vrijeme odricanja prilika je da mnogi cigaretama kažu "zbogom". Na Dan bez duhanskog dima građane se poziva da 40 dana pokušaju izdržati bez cigarete i tako otvore put nekim novim zdravim životnim navikama.

Doktor medicine Tibor Santo prestao je pušiti 1990. Imao je snažan motiv - zbog štetne navike bio je u raskoraku s vlastitom strukom.

- Radi se o tome da sam umirao od straha da me u ovim emisijama u kojima sam između ostaloga govorio i o borbi protiv raka - pa i protiv pušenja - da me netko ne upita 'doktore, jel vi pušite', opisao je situaciju Tibor Santo iz Gradske lige protiv raka u Osijeku.

Osječani koji su se pridružili akciji kažu da se treba držati odluke o prestanku pušenja i provoditi je dan po dan.

- Još sam radio u vojsci, mislim od 2000. ne pušim, podijelio je svoje iskustvo bivši pušač Ivica Nikolić.

- Jesam bivši pušač i već godinama ne pušim i mislim da su potrebne ovakve javnozdravstvene akcije da se svi uključimo, poručila je bivša pušačica Karolina Rajter.

Uz letke i razgovor s pušačima, liječnici su još jednom upozorili na štetnost duhanskoga dima.

- Pušenje uzrokuje ne samo rak pluća, što nam je prva asocijacija, nego i niz drugih karcinoma i kardiovaskularne bolesti - povišeni krvni tlak, moždani udar, srčani udar, objasnila je dr. med Senka Samardžić, voditeljica Službe za javno zdravstvo, NZJZ Osječko-baranjske županije.

Stoga se nastoji razviti svijest o zdravstvenim prednostima prestanka pušenja. Primjerice, već 20 minuta nakon gašenja cigarete snižava se krvni tlak.

- Građani za svaku ugašenu cigaretu dobiju jabuku i prikupljamo također novčane donacije kako bi mogli sudjelovati u daljnjim javnozdravstvenim akcijama i pripomoći građanima za ovako aktualne probleme, naglasio je mag. med. techn. Branimir Lončarić, nastavnik zdravstvene njege u Medicinskoj školi Osijek.

Uz škole za prestanak pušenja, liječnici obiteljske medicine trebaju i pomoć HZZO-a.

- Da bolest znači ovisnost o pušenju koja ima svoju šifru F 17 uvede i u sustav tako da imamo i lijekove za to. Naime, niti jedan lijek koji pomaže pušaču u tom odvikavanju od pušenja nije na listi HZZO-a, istaknula je dr. med. Vjekoslava Amerl Šakić, specijalistica obiteljske medicine.

No najbolje je uopće ne počinjati s tom štetnom navikom. I zbog zdravlja i zbog novčanika.

Među najgorima smo u Europi, od nas više puše samo Srbi i Mađari, a od posljedica pušenja godišnje gubimo više od 9000 ljudi.