25. Tjedan mozga - tehnologija se mijenja, mozak ostaje isti

Mozak je naš najsloženiji organ. Unatoč velikom napretku znanosti, i dalje skriva mnoge tajne. U Hrvatskoj se Tjedan mozga obilježava 25. godinu. Koja su najnovija dostignuća u istraživanju mozga, kako ga bolje razumjeti i kako liječiti bolesti mozga - na simpoziju u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti razgovarali su naši vodeći stručnjaci.

Mozak je vladar naših misli i pokreta. Moždani udar i demencija najčešći su - prevencija ključna.

- Ono što bi trebali znati je da se čak 90 posto moždanih udara može spriječiti ako kotroliramo 10 čimbenika rizika na koje možemo utjecati, a od tih deset čimbenika možda su najvažniji redovita tjelesna aktivnost i adekvatna prehrana, istaknuo je doc. dr. sc. Hrvoje Bundičević, dr. med. iz Klinike za neurologiju, KB 'Sveti Duh'.

Mentalna i tjelesna aktivnost sprečavaju starenje i propadanje mozga.

- Tjelesna aktivnost od 30 minuta tjedno u kojem je slična frekvencija, otprilike 85 posto od maksimalne, smanjuje smrtnost za 40 posto, a pojavu neurodegenerativnih bolesti za 30 do 40 posto, objasnio je prof. dr. sc. Mario Vukšić iz Hrvatskog instituta za istraživanje mozga, Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

Neuroznanost može unaprijediti i umjetnu inteligenciju. Snažan je to alat koji nam može pomoći u razvoju i kreativnosti.

- Naš mozak radi po potrebi, samo dijelovi mozga rade za razliku od umjetne inteligencije koja troši milijune dolara i resursa da bi uopće mogla funkcionirati. Ono što je možda sada intrigantno je što je veliki dio te visoke tehnologije u privatnim rukama, a to znači da je orijentirana stvaranju profita, a to ne bi smjelo u budućnosti tako biti, upozorio je akademik Bojan Jerbić s Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu, Razred za tehničke znanosti HAZU.

Odluke socijalnog mozga uzrok su svega dobrog i lošeg na svijetu. Ratovi - kaže akademik Kostović - pokazuju da nije uravnotežen kod svjetskih vođa.

- Tehnologija je napredovala, a mozak je ostao manje više isti od pećinskog čovjeka. Jedino riješenje je odgoj od malih nogu. Znači većina sudbine čovječanstva je u rukama majke i obitelji, naglasio je akademik Ivica Kostović iz Hrvatskog instituta za istraživanje mozga.

Jer budućnost čovječanstva ne ovisi o tehnologiji koju stvaramo, nego o ljudima koje odgajamo.