Celijakija, bolest s tisuću lica: Na dijagnozu se često čeka godinama

Mjesec je svjesnosti o celijakiji. Prema procjenama, u Hrvatskoj od nje boluje oko 40.000 ljudi. Stručnjaci upozoravaju da na jednog dijagnosticiranog bolesnika dolazi čak sedam do devet neprepoznatih slučajeva. Mnogi na dijagnozu čekaju godinama. Jedini je način liječenja celijakije stroga, doživotna bezglutenska prehrana. Upravo radi podizanja svijesti o toj autoimunoj sistemskoj bolesti u Zagrebu je održana javnozdravstvena akcija "Ni u tragovima".

Jedna mala mrvica kruha dovoljna je da kod oboljelih od celijakije izazove imunološku reakciju, a svakodnevni život s tom bolešću donosi brojne izazove, od prehrane do pristupa zdravstvenoj i institucionalnoj skrbi.

Kako bi izbjegla zdravstvene probleme, 26-godišnja Lucija mora pažljivo planirati svaki obrok. Celijakija joj je dijagnosticirana kada je imala samo dvije godine.

- Uvijek moram planirati unaprijed prije nego što izađem iz kuće da nešto pojedem jer znam da, kada izađem van, uglavnom neću ništa pojesti. Moja želja je da proizvodi bez glutena budu dostupniji, ne samo cjenovno, nego i da ih imamo više, da su fizički negdje prisutni, da imamo više pekara i trgovina jer mi nemamo nijednu pekaru, rekla je Lucija Bažant.

Oboljeli se svakodnevno susreću s nizom prepreka, upozoravaju iz udruge bolesnika s celijakijom CeliVita.

- Odgojno-obrazovni sustav nije prepoznao ozbiljnost celijakije i ne postoji cjelovita skrb za djecu u vrtićima i školama. Imamo situaciju da studenti na fakultetima nemaju osiguran siguran obrok u menzama, kao ni oboljeli u bolničkim kuhinjama i domovima za starije, rekla je predsjednica udruge Amalia Jurjević Delišimunović.

Stručnjaci upozoravaju da je riječ o bolesti koja se može manifestirati na vrlo različite načine.

- Zato što se može iskazivati na brojne načine. Osoba može biti slabokrvna, imati osipe po licu, probleme s menstrualnim ciklusom, rastom i razvojem, neplodnost, probavne tegobe i proljeve. To su razna lica koja ne ukazuju nužno na to da bi se moglo raditi o celijakiji, rekao je specijalist gastroenterologije dr. sc. Božo Radić.

Zbog takvih nespecifičnih simptoma mnogi na dijagnozu čekaju godinama.

- Kad dođemo do dijagnoze, s medicinske strane pokušavamo popraviti ono što je dotad bilo narušeno, nutritivne deficite, vitamine i minerale, prevenirati bolesti poput infekcija i promovirati cijepljenje. Osnovna i jedina terapija je bezglutenska prehrana, rekao je Radić.

Za uspješno suočavanje s bolešću potrebna je i šira društvena podrška.

- Zaista nam je stalo da postoji ova udruga i aktivnosti civilnog društva u ovom sektoru jer se zdravstvo ovom problematikom bavi, ali još uvijek nedovoljno, tako da je udruga produžena ruka sustava, rekla je voditeljica Odjela za promicanje zdravlja, prevenciju i rano otkrivanje bolesti u Gradskom uredu za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom Jasna Tucak.

Struka i oboljeli pritom zagovaraju uvođenje probira na celijakiju već u predškolskoj dobi.