Akademik Miličić: Bolesti srca odnose najviše života, a mogu se spriječiti

Kardiovaskularne bolesti desetljećima su vodeći uzrok smrti u Hrvatskoj. U prošloj godini od njih je u našoj zemlji preminulo gotovo 20 tisuća ljudi. Promjenom životnih navika može se spriječiti čak 80 posto prijevremenih smrti i obolijevanja.

Akademik Davor Miličić, predsjednik Hrvatskog kardiološkog društva u središnjem Dnevniku HTV-a govorio je o uzrocima visoke smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti, važnosti prevencije, nacionalnom programu njihova suzbijanja te dostupnosti suvremenog kardiološkog liječenja u Hrvatskoj. Rekao je da problem nije prisutan samo u Hrvatskoj.

– Te bolesti nisu samo ubojica broj jedan u Hrvatskoj nego i u cijelom svijetu. U Hrvatskoj je smrtnost od kardiovaskularnih bolesti oko 37 posto ukupne smrtnosti. Kao što ste djelomice mogli čuti od mojih prethodnika, razlozi su brojni: 80 posto najopasnijih bolesti srca i krvnih žila posljedica je nezdravog načina života i nepridržavanja mjera prevencije koje su već dobro poznate praktički svima, rekao je.

Dodao je da 30 posto čini genetika.

- Ali tu genetiku isto tako možemo modificirati ako još jače prionemo brizi o vlastitom zdravlju. Pomalo je paradoksalno da bolesti srca i krvnih žila odnose najviše života, a za razliku od nekih drugih bolesti, mogu se vrlo djelotvorno spriječiti u većine ljudi, istaknuo je.

Kardiovaskularni rizik treba otkriti prije pojave simptoma

Na napomenu da se može spriječiti 70 posto bolesti od kojih se najčešće umire, na čelu s infarktom miokarda, te pitanje u čemu je onda problem, Miličić je odgovorio da se ljudi često osjećaju zdravima iako imaju određeni kardiovaskularni rizik.

– Problem je u tome što se ljudi osjećaju zdravima, a nose visok, srednji ili manji kardiovaskularni rizik. Taj rizik treba razotkriti kod naizgled zdravih ljudi, koji još nemaju simptome i znakove bolesti srca, objasnio je.

Najavio je da će dio Nacionalnog plana suzbijanja kardiovaskularnih bolesti biti preventivni pregledi kojima će se procjenjivati individualni rizik.

– Kod svake osobe iznad 35 ili 40 godina izmjerit će se individualni kardiovaskularni rizik, primjerice rizik obolijevanja ili umiranja od bolesti srca i krvnih žila u sljedećih desetak godina. Tada će svaka osoba dobiti vrlo precizne informacije o tome što bi trebala učiniti kako bi taj rizik mogla bitno smanjiti, rekao je.

Smatra da će to biti dodatni poticaj građanima da slijede načela kojih se pridržavaju stanovnici najrazvijenijih zemalja, u kojima je smrtnost od bolesti srca i krvnih žila znatno manja.

– U Hrvatskoj je to 37 posto ukupne smrtnosti, u Francuskoj, primjerice, 21 posto, a u Bugarskoj 62 posto. Prema tome, jako mnogo ovisi o nama samima, a genetika je nešto što treba uvažavati, ali što se itekako može modificirati, kazao je.

Nacionalni program uključivat će prevenciju, dijagnostiku i liječenje

– Nacionalni program mora biti cjelovit. Mora dati naglasak na takozvanu primarnu prevenciju, na osobe koje još nisu bolesne, a kod kojih treba suzbijati sve rizične čimbenike koji dovode do kardiovaskularnih bolesti, komplikacija i smrti, istaknuo je.

Dodao je da se program mora temeljiti i na suvremenoj kardiovaskularnoj dijagnostici, koju Hrvatska ima, ali koja mora biti pravodobno dostupna svima kojima je potrebna.

– Mora se temeljiti i na najmodernijoj kardiološkoj i kardiokirurškoj terapiji, koja će kod oboljelih doista moći biti djelotvorna i vratiti ih, koliko god je to moguće, ako nisu zakasnili, u normalan radni, društveni i obiteljski život. To je također jedan od vrlo važnih ciljeva, rekao je.

Program će uključivati i sekundarnu prevenciju te rehabilitaciju.

– Oni koji su oboljeli, posebice od neke akutne bolesti poput infarkta miokarda, od kojeg se najčešće umire i vrlo često obolijeva, trebali bi se vratiti u normalan život ako dođu na vrijeme i ako ih uspješno liječimo u akutnoj fazi, objasnio je.

Infarkt kao prilika za novi početak

Miličić je upozorio da oporavak nakon infarkta ne znači samo osjećati se dobro i biti zadovoljan što je sve prošlo bez komplikacija.

Na napomenu da oboljeli ne bi trebali nastaviti živjeti kao prije bolesti, odgovorio je da moraju još preciznije i dosljednije slijediti liječničke upute.

Složio se i s time da bolest trebaju shvatiti kao priliku za novi početak.

– Priliku za novi početak. Tada ovise o određenim lijekovima i režimu života koji im omogućuje da žive dobro, kvalitetno i dugo, rekao je.

Hrvatska kardiologija dosegnula je najvišu razinu

Na pitanje gdje je hrvatska kardiologija u odnosu na Europu i svijet, Miličić je odgovorio da je vrlo dobra.

– U posljednjih desetak do petnaestak godina doista smo dosegnuli najvišu razinu kardiologije u razvijenim zemljama Europe i svijeta. Ono što volim ponavljati jest da nema zahvata koji nije dostupan hrvatskim pacijentima, istaknuo je.

Naveo je intervencije na krvnim žilama i aorti, transplantaciju srca, intervencijsko liječenje aritmija te mehaničke crpke za potporu radu srca.

– Apsolutno sve što ima današnja suvremena kardiologija dostupno je hrvatskim pacijentima i oni to trebaju znati. Samo trebaju na vrijeme potražiti pomoć kada osjete simptome i znakove koji bi mogli upućivati na to da boluju od srca, poručio je akademik Miličić.

Kardiovaskularne bolesti desetljećima su vodeći uzrok smrti u Hrvatskoj

- Kad govorimo o najtežim pacijentima, o prvoj trijažnoj kategoriji, to su postupci reanimacije gdje je došlo do samog srčanog zastoja, to su infarkti miokarda odnosno bolesti srca koje mogu biti različitih tipova i to su najčešće pogoršanje srčanog zatajivanja, izjavio je specijalist hitne medicine Adis Keranović, pročelnik OHBP-a KBC-a Zagreb.

- Znači ovdje se susrećemo stvarno sa svim razinama kardioloških tegoba kako sa onim hitnim stanjima koja nerijetko trebaju oživljavanje, a to se upravo zbiva ovdje u ovoj prostoriji, tako i sa onim pacijentima koji imaju kronične kardiološke boelsti koji se onda prime u našu kliniku gdje se onda radi hitna intervencija, rekla je Borka Pezo Nikolić, specijalistica interne medicine i kardiologije KBC-a Zagreb.

Kardiološkim intervencijama prethode i atipične tegobe, ali i one koje ne bismo smjeli ignorirati.

- Pritisak iza prsne kosti, nelagoda, težina - ono što je jako važno za osobu da zna to je kao da vam je netko stavio tonu na prsa i vi ne možete udahnuti, to je jako tipično za bolesti srca odnosno za suženje krvnih žila srca, infarkt i predinfarktno stanje. To je nekada i obmrlost obje ruke, širenje tegoba u vratnu čeljust i naravno preznojavanje i jedno opće loše osjećanje, kazala je Pezo Nikolić.

Promijeniti životne navike

Osamdeset posto kardiovaskularnih bolesti moguće je spriječiti promjenom životnih navika.

- To je pušnje, prekomjerna konzumacija alkohola, nepravilna prehrana, tjelesna neaktivnost, a onda kad živimo tako tim nezdravim životom, onda dolazi do promjena i na organskim sustavima, razvija se hipertenzija, razvija se hiperkolesterolemija, šećerna bolest, dijabetes, poručila je Verica Kralj, voditeljica Odjela za srčanožilne bolesti iz HZJZ-a.

Kardiovaskularne bolesti godišnje odnesu gotovo 20 tisuća života. Priprema se nacionalni plan za njihovo suzbijanje.

- Ja mislim sad su već nekakvi draftovi napravjeni da bi to do kraja godine trebalo, kazala je Kralj.

Ostaje pitanje implementacije, ali i listi čekanja – koje su sve samo ne preventivne.