Kako prepoznati promjene koje upućuju na autoimune bolesti kože?

Autoimune bolesti kože mogu izgledati kao "obične" promjene, ali u pozadini se zapravo događa nešto sasvim drugo: imunološki sustav, koji nas inače štiti, počinje pogrešno reagirati i napadati vlastitu kožu.

Zbog toga se javljaju raznoliki simptomi – od blagih i prolaznih do vrlo specifičnih znakova koji jasno upućuju na određenu bolest. Upravo zato važna je pravovremena reakcija i prepoznavanje kada kožna promjena nije samo estetski problem, nego signal da se u tijelu odvija složeniji proces.

Prvi znak da se možda radi o autoimunoj bolesti je to što kožne promjene ne prolaze. One traju, šire se ili postaju sve izraženije. Neke od njih toliko su karakteristične da odmah mogu pobuditi sumnju na određenu dijagnozu.

- Te kožne promjene u sklopu autoimunih bolesti ne prolaze već traju, šire se, postaju možda izraženije. Neke kožne promjene su specifične za određene autoimune bolesti, npr. leptirasti osip. To je crvenilo u području obraza po tipu i po izgledu kao leptir – specifična kožna promjena za sistemski eritemski lupus. Ako se to pojavi, najčešće u mlađih žena, onda je to dosta specifično i tada bi već na takvu kožnu promjenu trebalo reagirati i uputiti bolesnice na pregled kliničkom imunologu, objasnila je Ana Gudelj Gračanin, specijalistica interne medicine, subspecijalistica reumatologije, imunologije i alergologije.

Može li kožna promjena biti jedini znak bolesti?

Iako su kožne manifestacije često prvi vidljivi simptom, one rijetko dolaze same. Sistemske autoimune bolesti obično zahvaćaju više organskih sustava, zbog čega se uz promjene na koži javljaju i drugi znakovi.

- Što se tiče sistemskih autoimunih bolesti, nikad kožna promjena nije sama. Obično je udružena sa simptomima i tegobama – nešto iz područja zglobova, lokomotornog sustava, jutarnja ukočenost, otekline, bolovi perifernih zglobova, osjetljivost na sunce. Nama imunolozima je suhoća očiju i usta, kao i laboratorijski parametri, jako važan dio u postavljanju dijagnoze, istaknula je dr. Gudelj Gračanin.

Trebaju li se pacijenti s autoimunim bolestima kože izlagati suncu?

Sunce može biti i saveznik i neprijatelj, sve ovisi o vrsti bolesti.

- Kada govorimo o psorijatičnoj bolesti, vitiligu ili atopijskom dermatitisu, njima više odgovara sunce. Čak u dermatologiji koristimo terapiju koja se zove fototerapija – zapravo imitiramo sunčevo zračenje kada pacijent dolazi kod nas u ambulante i klinike. A što se tiče drugih, poput eritemskog lupusa, tu je prva linija fotoprotekcija – striktno, potpuno izbjegavanje sunca koliko god pacijent može. To uvijek savjetujemo uz stavljanje SPF-a i sklanjanje sa sunca u periodu kada je najizraženije. Sve ovisi o kojoj se bolesti radi, pojasnila je Nives Pondeljak, specijalistica dermatovenerologije.