Kako se nositi sa stresom na radnom mjestu?

Zašto neki ljudi stalno imaju osjećaj da ono što rade nije dovoljno dobro, dok se drugi lakše nose s kritikama i neugodnim situacijama? Psihologinje Maja Vujčić Vračević i Maša Tonković Grabovac govorile su o nastanku perfekcionizma i različitim načinima na koje doživljavamo stres.

Neki ljudi teško prihvaćaju pogreške i stalno imaju osjećaj da se moraju još više truditi. Iza takve potrebe za savršenstvom ponekad stoje iskustva iz djetinjstva, osobito ako su odrastali uz česte kritike.

Psihologinja i psihoterapeutkinja Maja Vujčić Vračević objasnila je kako se perfekcionizam može razviti kao način izbjegavanja kritike.

- Svaki perfekcionist je negdje u svojoj prošlosti imao nekoga tko ga je kritizirao i nije mu bilo dovoljno dobro. Vrlo često je kritizirao i njegov odmor ili opuštanje. To je možda netko bio u ranom djetinjstvu, poput roditelja ili bake, ili su to bili možda neki nastavnici, učitelji, objasnila je.

Takve kritike često se odnose i na sasvim obične svakodnevne situacije.

- Samo se razvlačiš po kauču, ništa ne radiš. Ja sam sad došla s posla, u kakvom je stanju tvoja soba, što si napravio, koliko si pospremio, dodaje.

- Svaki perfekcionist ima negdje nekakvu povijest kritiziranja i taj perfekcionizam i pokušaj da napravim najbolje nastao je kao obrana od kritike. Znači, ako se maksimalno trudim, onda je manja šansa da će me netko kritizirati, rekla je Vujčić Vračević.

Zašto nas iste stvari ne uzrujavaju jednako?

Ono što je jednoj osobi velik izvor stresa, drugoj možda neće predstavljati gotovo nikakav problem. Psihologinja Maša Tonković Grabovac to je objasnila na primjeru glasina koje se šire na radnome mjestu.

- Jedan stresor ne mora biti stresor nekom drugom. Evo, dat ću primjer. Čujete neku glasinu o vama na poslu. To jednom zaposleniku može biti toliko velik izvor stresa da ne spava noćima, dok netko drugi može reći: 'Pa taj koji je to pokrenuo ionako je poznat po nižem poštenju, neću se uopće oko toga uzrujavati, pojasnila je.

Na doživljaj stresa utječe i ono što nam se u tom trenutku događa u životu. Zbog toga čak ni ista osoba neće uvijek jednako reagirati na sličnu situaciju.

Na to koliko će nas neka situacija uzrujati utječu i okolnosti u kojima se trenutačno nalazimo. Psihologinja objašnjava da čak i ista osoba može različito reagirati na sličnu situaciju. Ono što nam je danas velik izvor stresa za dva tjedna možda nas neće toliko pogoditi, ovisno o drugim brigama i događajima u našem životu.

Među izvorima stresa na poslu izdvojila je nesigurnost zaposlenja, loše odnose i preveliko radno opterećenje.

- To je relativno, koji će izvor stresa na nas djelovati. Tako da nam taj osjećaj bude visok, ali sve ovo što ste vi nabrojali su stresori – i nestabilnost posla, loši odnosi na poslu, preveliko opterećenje rada, zaključila je Tonković Grabovac.