Stigao kardiološki pregled budućnosti: Kako izgleda susret s liječnikom?

Zamislite da vas dva tjedna prije kardiološkog pregleda kontaktira digitalna asistentica putem WhatsAppa. Ne da bi vam otkazala termin već da vas pripremi: podsjeti vas da izmjerite tlak, pošaljete nalaze, uslikate terapiju. Kada napokon stignete u ordinaciju, liječnik već sve zna: kako spavate, kada vam skače tlak, koje lijekove uzimate i kako se osjećate.

Zvuči kao medicinska znanstvena fantastika? Ne, to je stvarnost. Kardiološki pregled, kako ga poznajemo, doživljava veliku transformaciju. Više se ne oslanjamo isključivo na mjerenja i razgovore u ordinaciji. Sada u proces ulazi i digitalna asistentica. Kako objašnjava dr. sc. Nina Šesto, cijeli proces započinje već danima prije dolaska pacijenta na pregled.

- Primjerice, jedna gospođa koja je u 50-ima, kardiološki je pacijent, imala je srčani udar, osjeća nekakve tegobe i naručila se kod svog kardiologa. Dva tjedna prije dolaska na termin javlja joj se digitalna asistentica putem WhatsAppa koja ju priprema za dolazak na termin. Što to znači? To znači da prati sve parametre kardiovaskularnog rizika s velikim fokusom na tlak – podsjeća ju ujutro, navečer kada je vrijeme da izmjeri tlak, da se važe, da imamo informaciju o indeksu tjelesne mase, opisuje dr. sc. Nina Šesto.

Pacijentica može poslikati sve lijekove i terapije koje koristi, kao i ranije laboratorijske nalaze. Sve se to prikuplja i sustavno organizira.

- Kada gospođa dođe na termin, liječnik ima sve to pripremljeno, zapravo sažetak informacija koje je slala, u grafičkom prikazu. I u nekoliko sekundi on već zna pacijenta prije nego što je pacijent ušao u ordinaciju, kazala je dr. Šesto.

No, možda najvažnije: liječnik više ne gleda u ekran, nego u pacijenta.

- Ono što je gospođi bilo neobično jest da je liječnik cijeli razgovor gledao u oči, posvetio joj maksimalno svoje vrijeme. Imala je osjećaj da je sve pitala što ju je zanimalo i uspostavila je stvarno blizak kontakt s liječnikom. Zašto? Zato što se u pozadini nalazi sustav koji tu konzultaciju sluša, razumije kontekst, zna tko je pacijent i liječnik i na kraju konzultacije automatski piše nalaz. Liječnik ga samo pročita, potvrdi i potpiše, dodala je.

Ako je potrebna dodatna pretraga, primjerice holter EKG-a, sve se odvija brzo i besprijekorno.

- Sutradan dolazi s holterom, zamoljena je da sjedne dvije minute, i nalaz je gotov. Jer je taj holter EKG-a očitao AI u svega nekoliko sekundi. Inače bi se to čekalo danima, izjavila je dr. Šesto.

Tehnologija vraća čovjeka u središte medicine

Za dr. Šesto, digitalna medicina ne otuđuje pacijenta od liječnika, naprotiv.

- Moje mišljenje iz svih ovih primjera jest da će nas tehnologija učiniti humanijima u zdravstvu. To je moje duboko uvjerenje. Nema straha da će se pacijent i liječnik otuđiti, događa se suprotno. Liječniku se oslobađa vrijeme od repetitivnih administrativnih radnji tako da se više može posvetiti pacijentu, tvrdi dr. Šesto. 

Uz to, pacijent postaje aktivan sudionik u procesu, ne samo pasivni primatelj informacija. Novi trend je, kaže, upravo to, aktivno sudjelovanje u vlastitom liječenju kroz sve ove gadgete.

Previše soli – tihi ubojica zdravog srca

No bez obzira na tehnološke iskorake, zdravlje srca i dalje počinje kod kuće, na tanjuru. A tamo često dominira sol.

- Sasvim sigurno, povećana količina soli koju imamo u prehrani, a znamo da Europa unosi 9 do 12 grama dnevno, značajno odstupa od onog što je uobičajeno i zdravo. Preporuka Svjetske zdravstvene organizacije je 5 grama dnevno, što je jedna čajna žličica, upozorava prof. dr. sc. Viktor Peršić, dr. med., specijalist interne medicine i kardiolog.

Glavni problem je što sol nije samo ono što dodajemo u juhu već i ono što nesvjesno unosimo.

- Dvije šnite kruha imaju skoro gram soli. Kruh je namirnica koju konzumiramo svakodnevno. Isto vrijedi za pekarske proizvode, kečap, majonezu, prerađene mesne proizvode i grickalice, kazao je.

Srećom, postoje načini da se okus hrane ne izgubi, čak i kad se sol smanji. Varanjem okusnih pupoljaka, kaže, sušena rajčica daje dubinu hrani, zatim kurkuma, peperončino, sve aromatične biljke.

Savjeti za zdravo srce: Male navike koje spašavaju živote

Na kraju, i dalje vrijede univerzalni savjeti koje mnogi znaju, ali ih malo tko doista provodi.

- Brinite o svom zdravlju. Mijenjajte životne navike - pet dana u tjednu, 30 minuta dnevno tjelesne aktivnosti srednjeg intenziteta. Održavajte tjelesnu težinu, jedite pravilno i prestanite pušiti, preporučuje prof. dr. Peršić.