Koje nam opasnosti prijete ako nismo kvalitetno spavali?

Spavanje je temelj našeg zdravlja, no kvaliteta sna često se zanemaruje u svakodnevnom životu. Ne radi se samo o tome koliko spavamo, već i o tome kako spavamo. Kvalitetno spavanje igra važnu ulogu u očuvanju fizičkog i mentalnog zdravlja, a njegovi problemi mogu dovesti do ozbiljnih posljedica. Stručnjaci iz područja neuroznanosti i neurologije detaljno objašnjavaju zašto je važno obratiti pažnju na kvalitetu spavanja i koje sve opasnosti prijete ako ona nije zadovoljavajuća.

Neuroznanstvenik s Harvarda, Alen Juginović, naglasio je važnost kvalitete spavanja, a ne samo njegove dužine.

- Izuzetno je važno kvalitetno spavati. A kvalitetno spavanje nije samo dužina spavanja, već su i svi stadiji unutar spavanja, kojih imamo četiri – stadiji 1, 2, 3 i famozni REM stadij. Važno je imati kvalitetnu proporciju, optimalnu i kako se ti stadiji nižu jedan za drugim, objašnjava Juginović. Za odraslu osobu idealna količina sna iznosi između 7 i 9 sati. No, ako ti stadiji spavanja nisu u ravnoteži, ili je ukupna dužina spavanja prekratka, mogu se javiti ozbiljni zdravstveni problemi.

- Loša kvaliteta spavanja povećava rizik za brojne kardiovaskularne bolesti, poput moždanog i srčanog udara, povećanog arterijskog tlaka, a također i za dijabetes. Sve to povlači za sobom brojne druge zdravstvene komplikacije, upozorio je neuroznanstvenik.

Osim toga, na kvalitetu spavanja značajno utječu i biološki ritmovi, poput cirkadijalnog ritma, koji se mijenjaju s godinama. Djeca i tinejdžeri posebno su pogođeni ovim promjenama. Juginović ističe da je u adolescenciji prirodno da djeca kasnije zaspu, oko ponoći ili 1 sat ujutro. 

- Cirkadijalni ritam nakon puberteta pomiče se kasnije, što znači da djeca više ne mogu spavati u 21 sat, već u ponoć ili 1 sat, objašnjava. Ovaj pomak u ritmu stvara problem jer škola obično počinje rano ujutro, što znači da djeca ne spavaju dovoljno. Različite studije sugeriraju da bi pomicanje početka nastave za samo 30 minuta moglo značajno poboljšati kvalitetu života tih adolescenata, smanjujući rizik od nesreća i poboljšavajući mentalno zdravlje.

No, kvaliteta spavanja ne ovisi samo o biološkim ritmovima, već i o vanjskim faktorima, poput prehrane i konzumacije alkohola i kofeina. Neurologinja Latica Friedrich naglašava da su kofein i alkohol česti krivci za loš san. 

- Kofein je stimulans, pa bi trebalo izbjegavati konzumaciju barem 4 do 6 sati prije spavanja. Kod osjetljivijih osoba preporuča se čak 10 sati pauze, savjetuje Friedrich. S druge strane, mnogi ljudi koriste alkohol kao sredstvo za lakše uspavljivanje. Međutim, alkohol može imati suprotan učinak. 

- Alkohol može smanjiti latenciju spavanja, odnosno vrijeme potrebno da zaspite, ali će uzrokovati fragmentaciju spavanja. Osoba će se često buditi, a san neće biti kontinuiran. Ovo je posebno izraženo u drugoj polovici noći, kad može doći do smanjenja količine REM sna, što ometa kvalitetu spavanja, objašnjava Friedrich.