Mikroplastika je svuda oko nas i u nama: Što čini našem zdravlju?

U vrećicama, bocama, automobilima, igračkama, odjeći - mikroplastika je oko nas, ali i u nama. Predstavlja prijetnju ljudskom zdravlju - pronađena je u krvi, plućima i mozgu, gotovo u svim organskim sustavima, čak i u posteljici trudnih žena. Kako će utjecati na djecu koja su joj odmalena izložena?

Prije gotovo tri godine danima je u Osijeku gorio plastični otpad u tvrtki Drava International. Zbog onečišćenja zraka preporučeno je da stanovnici zatvore prozore. U to se doba provodio međunarodni istraživački projekt IMPTOX istražujući koliko su djeca iz središnje, istočne i mediteranske Hrvatske izložena mikroplastici i ima li to utjecaja na alergije. 

- Ono što smo mi vidjeli da su djeca iz istočne čak više nego iz Zagreba i regije izloženija i da su, na žalost, i više senzibilizirana, odnosno, alergična, ako možemo tu priču povezati, iako je priča puno kompleksnija, rekla je prof. dr. sc. Mirjana Turkalj, dr. med., Dječja bolnica Srebrnjak.

Tisuću i sto djece sudjelovalo je u istraživanju gdje su se ispitivali uzorci Jadranskog mora, tla, izloženost mikroplastici u hrani, analizirani su uzorci krvi i stolice. 

- Uzorke koje smo analizirali, bar 80 posto je imalo umjerenu ekspoziciju mikro - i nano plastici. Mi smo indirektno zaključivali, koliko, ovisno tome kolika je izloženost, možemo imati i veći rizik za alergiju ili ne. I tu se našla ta, nažalost, pozitivna korelacija, objasnila je doktorica Turkalj.

Stalno smo u automobilima ili njihovoj blizini. Tu su autobusi, kamioni, motori. Njihove su gume među najvećim zagađivačima. 

- To je smjesa svega i svačega i sad kad vi vozite automobil, kamion, znate da se gume troše, to trošenje nije tako da otpadaju komadići, nego otpadaju mikro i nanokomadići, koji svi završavaju u atmosferi, rekla je  prof. dr. sc. Ivana Vinković Vrček, Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada, Zavod za toksikologiju.

Sve to udišemo i tako plastika ulazi u naš organizam. Drugi način je – kontaminirana voda ili hrana s ostacima plastike. A često je takva jer većina se hrane pakira. Nešto organizam izbaci, ali ostatak ostaje u krvožilnom sustavu i distribuira se po tijelu. Je li povezana s moždanim udarom, infarktom - još se istražuje. 

- Sve te male količine mikroplastike su u zadnjim istraživanjima nađene u sastavnim dijelovima stijenki krvnih arterija, u dijelovima krvnih ugrušaka, i to na različitim segmentima u ljudskom tijelu. Ne postoji još direktna kauzalna veza do koje mjere je ona uzrokom tih poteškoća i bolesti, ali sigurno je rasprostranjena i prisutna sad već kao sastavni dio, nažalost, našeg tijela, rekao je  dr. Hrvoje Jurin, specijalist internist, kardiolog, KBC Zagreb.

Izloženost plastici može se, pokazuju istraživanja, povezati s povećanom učestalošću nekih bolesti. 

- Alergije, autoimune bolesti, kod mladih, karcinomi koji se nisu nikad prije pojavljivali kod mladih ljudi. Na primjer, primjerice dijabetes tipa 2, koji je karakterističan za stariju populaciju, a danas sve više imate mladih od 20-25 godina koji obolijevaju od takvog dijabetesa, rekla je profesorica Vinković Vrček.

Živimo u svijetu plastike. Od dna Marijanske brazde, preko polja i rijeka, svuda je plastika. I u zraku. Radi kruženja sićušnih komadića plastike u atmosferi, mikročestice iz automobilskih guma nađene su čak i na Antarktici, gdje automobila nema. Kako od plastike obraniti planet i nas same - još nema odgovora.