Mikroplastika prijeti zdravlju: pronađena u krvi, plućima, mozgu, čak i u majčinu mlijeku

Jeste li znali da u jednoj litri vode iz plastične boce može biti 240.000 komadića mikroplastike? Mikroplastika je postala prijetnja ljudskom zdravlju. Pronađena je u krvi, plućima, pa čak i u mozgu. Čestice plastike otkrivene su i u majčinu mlijeku i posteljici, što znači da pogađaju i one koji još nisu rođeni. 

Plastika se upotrebljava za pakiranje hrane i pića, igračke, u medicini. Europska agencija za sigurnost hrane provest će najopsežnije istraživanje o utjecaju mikroplastike na ljudsko zdravlje, a rezultati će biti temelj za nove zakone. Rezultat je to zauzimanja naše europarlamentarke Biljane Borzan.

Mikro i nanoplastici izloženi smo putem hrane i vode.

- Putem pitke vode i vodovodne, a pogotovo flaširane i to iz plastične amabalaže, te drugih pića. Što se tiče hrane ono što se zna je da je to uglavnom hrana morskog podrijetla - ribe i školjkaši, istaknuka je sr. sc. Ivana Vinković Vrček, Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada.

Više podataka trebalo bi donijeti opsežno istraživanje Europske agencije za sigurnost hrane koje će biti provedeno na inicijativu zastupnice Biljane Borzan.

- Očekujem da ćemo dobiti rezultate koji će biti dobra osnova za zakonska rješenja. U svakom slučaju ovo je povijesno istraživanje jer još nikada u povijesti nitko nije radio istraživanje koje će obuhvatiti sve, naglasila je Biljana Borzan, zastupnica u Europskom parlamentu.

Ona pojedinačna pokazuju utjecaj na mozak, pluća, krv, prostatu, jajnike, reproduktivno zdravlje.

- Dječja hrana - to je nešto što strašno zabrinjava jer je nađena mikroplastika u formulama za prehranu zdrave djece. Mikroplastika ulazi u sva tkiva, a alarmatno je da prelazi krvno-moždanu barijeru i ulazi u naš mozak te može imati negativan utjecaj u smislu da se razvijaju bolesti poput Parkinsonove, Alzheimera i slično, kazala je Borzan.

Da opterećenje mozga nano i mikroplastikom kontinuirano raste, pokazuju i istraživanja provedena nad preminulim osobama. Od 2016. u osam godina povećano je za 50 posto.

- Zabrinjavajući podatak je bio da su u osoba koje umrlih od demencije bez obzira na vid demncije koncentracije bile do deset puta više nego u osoba koje nisu imale demenciju što da se razumijemo ne znači da nanoplastika uzrokuje demenciju već je moguće da su mehnizmi samoobrane mozga prema nanoplastici smanjeni kod osoba s demencijom, prof. dr. sc. Ivo Lušić, dr. med./neurolog.

Nizozemska, primjerice, za znanstvena istraživanja mikroplastike izdvaja više od 20 milijuna eura.

- Kod nas u Hrvatskoj na žalost takvih inicijativa nema pa čak ni Hrvatska zaklada za znanaost takve projekte na žalost ne prepoznaje kao vruće teme i nešto što bi trebala financirati, rekla je dr. sc. Ivana Vinković Vrček, Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada 

Budući da je riječ o tihom otrovu iz naše svakodnevice, vrijeme je za promjene.