Dodaci prehrani - koliko su korisni, a koliko mogu biti štetni?

Vrijeme je sezone gripe i viroza, a mnogi posežu za dodacima prehrani u prevenciji i liječenju. Koliko su oni doista korisni, a koliko mogu biti štetni otkrile su u emisiji "Dobro jutro, Hrvatska" stručnjakinje dr. sc. Lea Pollak, voditeljica Odjela za dodatke prehrani i biološki aktivne tvari Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i prof. dr. sc. Darija Vranešić Bender, nutricionistica.

- Dodatci prehrani su koncentrirani izvor hranjivih sastojaka. Oni pripadaju Zakonu o hrani, bez obzira na to što svi misle da su pod Zakonom o lijekovima jer izgledaju kao farmaceutski oblik kapsule, tablete... Marketing često poseže za reklamama da će vam pomoći u imenovanju bolesti, što je jako zabranjeno, rekla je dr. sc. Lea Pollak, voditeljica Odjela za dodatke prehrani i biološki aktivne tvari Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Kako kaže, dodaci prehrani mogu pomoći, ali moramo paziti na to da su u kombinaciji s lijekovima moguće i neke nuspojave.

Vranešić Bender je otkrila kako najbolje ojačati imunitet:

- Ne možemo reći trebaju li svima dodaci, to je vrlo individualno. Postoje generalne komponentne koje mogu ljudima pomoći, kao što je vitamin C, s njim ne možete pogriješiti u zimsko doba, kao i vitamin D koji ne možemo dobiti drugačije nego da se izlažemo suncu, no njega ne možemo unijeti jer sunca gotovo ni nema, priča prof. dr. sc. Darija Vranešić Bender, nutricionistica.

- Imamo i sastojke koji dolaze iz ljekovitog bilja kao što je echinacea, razne vrste betaglukana, crna bazga..., priča Vranešić Bender.

Pitanje je može li se imunitet ulijeniti kada mu dajemo sintetičke dodatke, pripravke da se ne bori kako bi trebao:

- Takva saznanja nemamo, ako koristimo komponente u propisanim dozama. Najbolje je tražiti pomoć nutricionista koji ima vremena ući u nutritivnu anamnezu svake osobe: kako se osoba hrani, kakve lijekove uzima, koje bolesti i navike ima i ovisno o tome se preporučuje suplementacija, naglašava Vranešić Bender.

Dodatke prehrani treba uvijek kupovati u ljekarnama

Pollak je otkrila može li se pretjerati s unošenjem dodataka prehrani:

- Naravno da može, na deklaraciji je navedeno da se ne smije prekoračiti dnevna doza, da se mora čuvati od male djece... Tako se štiti i proizvođač jer ako se nama nešto dogodi, proizvođač nije kriv, već mi sami. Količine koje su navedene u Europi su u potpunosti različite od američkih, pojašnjava Pollak.

- Imamo razvijen sustav nutrivigilancije, gdje se može preko online upitnika na stranici HZZO-a ili u ljekarnama direktno prijaviti da ste dobili nuspojavu, govori Pollak.

Navodi kako je preporuka da se suplementi kupuju u ljekarnama, a ne preko interneta jer ne znate što ste kupili. ''Na većini dodataka prehrani ono što je navedeno, odgovara tim količinama. Postoje odstupanja u vitaminima +/- 20 % koja se mogu prihvatiti kao odstupanja za deklaraciju''.

Vranešić Bender je otkrila može li biti negativnih posljedica krive kombinacije dodataka prehrani:

- Može, najčešće je to slučaj s ljekovitim biljem, no na deklaraciji uvijek piše da trebamo provjeriti potencijalne interakcije, rekla je Vranešić Bender i objasnila koji su to slučajevi.

Savjetovala je i kako u trenutcima prehrane je potrebno unositi puno tekućine, odmarati se te piti čajeve, kao i koristiti vitamin C, multivitaminski pripravak, vitamin D kojega je preporučeno unositi prije prehlade, nakon ljeta, u zimskim periodima.