Psihologinja objasnila razliku između običnog zaborava i Alzheimera

Mnogi ljudi se s godinama počnu bojati zaboravljanja, a svaka izgubljena stvar ili zaboravljeno ime odmah izazove strah od Alzheimera. No psihologinja Ana Kraljević objašnjava da je dio zaboravljanja sasvim normalan i otkriva koji su znakovi na koje ipak treba obratiti pažnju.

Gotovo svima se dogodilo da usred razgovora zaborave što su htjeli reći, ne mogu se sjetiti nečijeg imena ili po peti put traže ključeve po stanu. I dok su takve situacije često potpuno bezazlene, mnogi ljudi ih odmah povezuju s Alzheimerovom bolešću.

- No ne mora svaki zaborav značiti Alzheimer, objasnila je psihologinja Ana Kraljević u podcastu PSIHOLOGiJA na radio Sljemenu.

Kako kaže, velika je razlika između normalnog zaboravljanja i ozbiljnijih kognitivnih teškoća.

- Kod normalnog zaboravljanja ipak postoji dosjećanje. Možda se nečega ne možemo odmah sjetiti, ali nam kasnije ‘dođe’, rekla je.

Dodaje kako je sasvim normalno da ne zapamtimo baš svaku informaciju.

- Ne trebamo sve ni zapamtiti. To je dio svakodnevice, istaknula je.

Kad zaboravljanje više nije bezazleno

Ipak, postoje situacije kada bi trebalo obratiti više pažnje.

- Ono što može upućivati na kognitivni pad nije samo zaboravljanje, nego i rastresenost, emocionalna rastresenost ili promjene u ponašanju i osobnosti, objasnila je.

Kao jedan od mogućih ranijih znakova navela je i pojačanu razdražljivost.

No naglašava da ne postoji jednostavna formula po kojoj se može procijeniti je li nešto ozbiljno.

- Ne mogu reći da je problem ako tri puta dnevno zaboravite gdje su vam ključevi. Tek kroz razgovor s osobom i obitelji možemo dobiti pravu sliku, rekla je.

Mozak treba “vježbati”

Dobra vijest je da mozak možemo održavati aktivnim i u starijoj dobi.

- Postoje kognitivni treninzi i načini na koje možemo osnaživati mozak, objasnila je.

Rješavanje križaljki, sudoku, čitanje i društvene igre samo su neke od aktivnosti koje mogu pomoći mozgu da ostane aktivan. Posebno je naglasila važnost društvenih igara jer, osim mentalne aktivnosti, uključuju druženje i razgovor s drugim ljudima.

- Druženje i razgovor s ljudima tjeraju nas da razmišljamo na više razina, da budemo fleksibilni i razumijemo druge osobe, objasnila je.

Dodala je kako važnu ulogu imaju i kreativne aktivnosti te redovito mentalno angažiranje.

- Kreativnost nije samo pisanje ili slikanje. To je sposobnost mozga da razmišlja drugačije i stvara nešto novo, rekla je.

Prema njezinim riječima, upravo takve aktivnosti mogu pomoći da mozak što dulje ostane aktivan i vitalan.