Alzheimer u porastu: Hrvatska s više od 70.000 oboljelih

Hrvatska ima sve starije stanovništvo, udio starijih od 65 godina premašio je 22 posto. Oko 70 tisuća ljudi u našoj zemlji boluje od Alzheimerove bolesti. Češće pogađa žene, a uzrokuje gubitak pamćenja i funkcionalnosti. 

Riječ je o, zasad, neizlječivoj bolesti. Korak naprijed mogla bi biti istraživanja američkih znanstvenika koja pokazuju kako bi se mogao čak preokrenuti tijek bolesti, a ne samo spriječiti njezino napredovanje.

- Obratite se a dobijete nerazumijevanje, čekanje, emocionalnu iscrpljenost, bol i patnju. 

To je ogledalo osmogodišnje borbe s Alzheimerovom bolešću - koju ima Ljiljanin otac. Neurorehabilitacija nije moguća, lijekovi su na B listi i mjesečno ih plaćaju oko 100 eura, a bolest je nepredvidiva.

- Povučen je, ima faza ka odbija suradnju, ne želi jesti, ne želi dnevnu higijenu, komunikaciju s bližnjima, govori Ljiljana Leskovar.

To je psihički, fizički i socijalni problem, a bolest utječe na cijelu obitelj.

- Prvi simptomi s kojima se ljudi javljaju kada obole od Alzheimerove bolesti su poremećaj pamćenja, to može biti isto tako i poremećaj orijentacije vremenske i prostorne, ali i poremećaj raspoloženja, primjerice sniženo raspoloženje, depresivno raspoloženje , tjeskoba, naglašava Natko Gereš, psihijatar, voditelj Odjela za djelatnost savjetovališta za mentalno zdravlje HZJZ-a.

U dnevnoj bolnici i ambulanti KBC-a Zagreb prošle su godine pregledali oko 2000 takvih pacijenata. Bolest je neizlječiva, a preventivne mjere dobro poznate.

- Paziti na krvi tlak, paziti na masnoće, šećere, fizičku aktivnost, smanjiti tjelesnu težinu, kod starijih ljudi korigirati sluh i vid, traumu glave prevenirati. Stanovništvo u Hrvatskoj stari, očekuje se da će takvih pacijenata biti i više, istaknula je Marina Boban, neurologinja, subspecijalistica neurodegenerativnih bolesti KBC-a Zagreb. 

Dijagnostika je napredna pa se trag bolesti može otkriti i kod zdravih osoba.

- Doslovce iz krvi možemo dijagnosticirati bolest. Može se raditi, ali treba oprez, treba to povezati s kliničkim znakovima bolesti, kazala je Boban.

Iako je neizlječiva - američki su znanstvenici istražujući Alzheimerovu bolest na mišjim modelima i na uzorcima mozga oboljelih - utvrdili da održavanje pravilne ravnoteže ključne stanične energetske molekule NAD+ može preokrenuti tijek bolesti, a ne samo spriječiti njezino napredovanje.

- To znači, nisu se vratili novi neuroni, ali s obzirom na to da se cijela ravnoteža mozga uspostavila, sam mozak je malo pomalo počeo bolje raditi, a kompenzirao je sve dosadašnje gubitke stvaranjem novih neuronskih veza. Ja sam optimista, ali moram reći da je to strašno težak zadatak, istaknuo je Srećko Gajović, v.d. ravnatelja BIMIS-a, Biomedicinsko-istraživačkog središta Šalata, Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

S kojim će se u novom istraživačkom središtu u koštac uhvatiti i hrvatski znanstvenici.