Razgovorom protiv stigme: Stručnjaci i učenici o mentalnom zdravlju mladih

Samoozljeđivanje kod adolescenata često ostaje skriveno, iza osmijeha, dugih rukava i šutnje. 

Učenici Medicinska škola Pula i njihovi mentori kreirali su animirani film "Samoozljeđivanje kod adolescenata" kako bi upozorili na taj važan problem, pokazali rane znakove i potaknuli mlade, roditelje i nastavnike da na vrijeme prepoznaju potrebu za podrškom i pomoći.

U emisiji "Dobro jutro, Hrvatska" gošće u studiju bile su Kristina Majer Čekada, mag. med. techn., iz Medicinske škole Pula te Letizia Sorgarello Zeher, koautorica animiranog filma i učenica 5.c razreda Medicinske škole Pula, smjera medicinska sestra/tehničar opće njege.

U emisiju se videopozivom javio i Ivica Šain, dr. med., specijalist psihijatrije, uži specijalist dječje i adolescentne psihijatrije iz Opće bolnice Pula.

Kristina Majer Čekada predaje, među ostalim, zaštitu mentalnog zdravlja i psihijatrijsku njegu.

- Već 12. godinu radim u školi i imala sam priliku da su mi se učenice povjerile upravo o ovom problemu i zapravo tu je nastala ta moja ideja prošle godine da napišem digitalnu knjigu na temu samoozljeđivanje kod adolescenata, jer sam željela proširiti ovu temu ne samo na svoju školu nego da se krene pričati o njoj i u Puli, ali i u Hrvatskoj, rekla je.

Pojasnila je kako naziv obuhvaća i tinejdžere.

- Mi smo stavili naziv adolescenti, ali i tinejdžere. Dakle, mlade ljude zapravo, istaknula je.

Dr. Ivica Šain naglasio je kako se samoozljeđivanje ne bi trebalo sagledavati kao privlačenje pozornosti.

Samoozljeđivanje mladih treba shvatiti ozbiljno

- To ne bi trebali sagledavati iz te perspektive da je privlačenje pozornosti, nego bismo trebali mnogo ozbiljnije shvatiti. Nažalost, to može biti znak mnogo dubljih poremećaja i tako bi ih trebalo shvatiti, rekao je.

Dodao je kako takvo ponašanje može biti izraz dublje traume ili psihičkih bolesti, ali i način izražavanja emocija.

Znak koji ne smijemo zanemariti

Upozorio je i da samoozljeđivanje može biti pokazatelj suicidalnosti.

Govoreći o adolescenciji, istaknuo je da se u tom razdoblju javljaju različite manifestacije nemira i traženja identiteta.

- Jedan dio može krenuti u patološkom smislu, a s druge strane ima mnogo mladih ljudi koji samo u jednom trenutku života dožive takvo neko stanje i imaju samoozljeđivanje. Poslije vidimo da razvoj normalno dalje teče, rekao je.

Leticija Sorgarelo Zeher kazala je kako je ideju za animirani film dala njihova mentorica.

- Mi smo kao učenici medicinske škole odlučili sudjelovati u tom projektu animiranog filma kako bismo poticali na nekakvu edukaciju ostalih ljudi da se znaju nositi s tim problemom u današnjici, rekla je.

Dodala je da ne znaju je li u stvaranju filma sudjelovao netko tko se osobno nosio s problemom samoozljeđivanja.

- Smatram da osobe koje su prošle kroz to su većinom možda introvertnije osobe koje ne bi baš toliko javno govorile o tome, istaknula je.

Naglasila je i da se u njihovoj školi mnogo radi na mentalnom zdravlju.

Govoreći o digitalnoj knjizi, Kristina Majer Čekada rekla je kako je cilj bio da pomogne onima kojima je potrebna.

- Mislim da se treba pročitati cijela od početka do kraja i onda se dobije zapravo jedna cjelina, rekla je.

Pojasnila je da knjiga, uz tekst, sadrži i videozapise u kojima anonimno progovaraju djevojke koje su se samoozljeđivale, kao i brojeve telefona koje osobe mogu nazvati ako se nose s tim problemom.

- Terapija liječenja nije medikamentozna, nego je psihoterapija, naglasila je.

Djevojke češće pogođene, ali će se prije povjeriti 

Na pitanje jesu li češće pogođene djevojke ili dječaci, odgovorila je kako statistika pokazuje da su djevojke češće, ali je istaknula da će se djevojke prije povjeriti i govoriti o tome.

- Treba imati tu činjenicu na umu. Dječaci će to ipak više skrivati i neće se tako lako otvoriti, rekla je.

Dr. Šain naveo je kako samoozljeđivanje može biti znak traume, na primjer bullyinga.

Također, može biti znak patološkog razvoja, ako od najranije dobi krene u tom smjeru, rekao je.

Dodao je kako takvo stanje u svakom slučaju treba ozbiljno shvatiti.

Govoreći o dostupnosti stručnjaka, rekao je da u Hrvatskoj ima oko 60 do 70 dječjih i adolescentnih psihijatara.

- U tijeku je petogodišnji plan raspisivanja specijalizacija, tako da nadam se u sljedećem razdoblju da ćemo imati još i novih kolega, rekao je.

Istaknuo je i važnost suradnih stručnjaka poput psihologa u školama, rehabilitatora i pedagoga.

Pohvalio je i izdavanje knjige.

- To je stvarno za pohvalu autoricama, jer je to još uvijek jedno područje koje je dosta stigmatizirano, naglasio je.

Letizia je rekla kako je animirani film namijenjen adolescentima i mladima radi edukacije.

- Traje nekoliko minuta, otprilike dvije, pojasnila je te dodala kako su učenici na projektu radili i izvan škole, u slobodno vrijeme.

Film još nije javno prikazan, a premijera je planirana 3. ožujka u Puli, u sklopu obilježavanja Dana svjesnosti o samoozljeđivanju.

Na kraju, dr. Šain istaknuo je kako je riječ o ozbiljnom stanju koje zahtijeva stručnu pomoć.

Važna je pomoć stručnjaka

- Tek kad se potraži pomoć stručnjaka, onda možemo znati o čemu se radi i krenuti u terapiju, rekao je.

Pojasnio je da terapija ovisi o stanju koje je u podlozi.

- Medikamentozna terapija primarno ne, međutim ako je to u sklopu nekog drugog psihičkog poremećaja, onda svakako da, rekao je.

Dodao je da se stanje može liječiti.

- Neka stanja se mogu izliječiti, neka nažalost ne, ali se mogu poboljšati, zaključio je, naglasivši kako takvo ponašanje ne treba izbjegavati nego potražiti pomoć.