Sezona stršljena na vrhuncu broj intervencija i uboda u porastu

Osim liječničkih intervencija, prošlih dana na sjeveru Hrvatske sve je više intervencija i zbog uklanjanja gnijezda stršljena i osa. Struka upozorava da je stanje alarmantno, da stršljenova ima više nego ikad prije. A budući da njihovi ubodi mogu biti kobni - apeliraju na oprez - uklanjanje gnijezda treba prepustiti stručnjacima.  

Odgovaraju im visoke temperature i suho vrijeme, a privlači ih dozrelo voće. Kada nam ose i stršljeni postanu podstanari, problem rješavaju stručnjaci. Posljednjih dana imaju i desetak intervencija dnevno.

- Pošto je sezona pri kraju i stršljani su i ose u punom i razvoju, svakodnevno ljudi zovu jer ih ima puno, kazao je Dragutin Vučković, veterinarski tehničar.

- Prvo treba na lokaciji provjeriti gdje se nalazi gnijezdo , dal je dostupno i onda na temelju toga odabiremo metodu kojom rješavamo gnijezdo, rekao je dipl.san.ing. Božidar Putarek, voditelj djelatnosti za dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju Zavoda za javno zdravstvo Varaždinske županije.

Vlastite metode najbolje je izbjegavati.

- Bolje zvati nas, znači iritiraju ih jaki umjetni mirisi i jarke boje, nagli pokreti rukama, ako im se približite gnijezdu, osjete da su ugroženi onda su spremi za napad pogotovo u kasno ljeto i ranu jesen, dodao je Putarek.

Ipak, neki u obračun s nepoželjnim podstanarima kreću sami, pa je i broj medicinskih intervencija u posljednje vrijeme porastao. Na sreću, bez najgorih ishoda.

- Proteklih tjedana smo zabilježili nekoliko anafilaktičkih reakcija na sam ubod i imali smo jedan anafilaktički šok, no svi pacijenti su zbrinuti i svi su zapravo dobro, izjavio je dr.med.univ. mag.med.spec. Nikola Kočet, zamjenik ravnatelja Zavoda za hitnu medicinu Varaždinske županije.

U većini slučajeva riječ je o lokalnim reakcijama, oteklinama i boli koja je različita kod svake osobe.

- Najčešće ti ubodu budu u području ekstremiteta, mogu biti u području vrata ili glave, ako su u području ekstremiteta, da se to mjesto uboda opere sa vodom i sa sapunom, ako se radi o ubodima recimo ose ili stršljana oni žalac ne ostavljaju jer imaju gladak žalac za razliku od pčele koja taj žalac može ostaviti, pa se može probati taj žalac istisnuti ili sastrugati sa nekim tupim predmetom, nikako ne to vaditi sa pincetom jer se može taj otrov još više raspršiti što će pogoršati reakciju, dodao je Kočet.

Iako neugodni, ubodi su, ako osoba nije alergična, uglavnom bezopasni. Opasni veliki azijski stršljeni u Hrvatskoj zasad nisu zabilježeni.