Škole nude više voća i povrća, no regionalne razlike i dalje izražene

U osnovnim školama se, u odnosu na 2019. godinu, češće nudi voće i povrće, u napitke se dodaje manje šećera, a nedostatak je neujednačenost školske prehrane među regijama, pokazalo je istraživanje o prehrani učenika koje su proveli HZJZ i UNICEF.

Služba za promicanje zdravlja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) i Ured UNICEF-a za Hrvatsku su, u sklopu suradnje na području promicanja pravilne prehrane i prevencije prekomjerne tjelesne mase i debljine u djece, izradili izvješće "Istraživanje o prehrani učenika u osnovnim školama, usporedba podataka iz 2019. i 2023."

Izvješće prikazuje rezultate istraživanja o prehrani učenika u osnovnim školama provedenih u dva navrata, 2019. i 2023. godine, a predstavili su ga u četvrtak, 16. listopada, kada se održava 80. Svjetski dan hrane. 

- Nepravilna prehrana jedan je od glavnih rizičnih faktora za razvoj mnogih kroničnih nezaraznih bolesti, koje su danas najčešće u svijetu. 

- Promjena prehrambenih navika, koje kod nas nisu najbolje, kao ni prehrambeno stanje djece, gdje smo drugi u Europi po prekomjernoj tjelesnoj težini i debljini, predstavlja težak i multidisciplinaran posao u kojem trebamo svi sudjelovati, rekao je ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak.

- 2023., kada je donesena odluka o sufinanciranju školskih obroka, željeli smo saznati što se promijenilo i kakvo je stanje na terenu, rekla je nutricionistica iz Službe za promicanje zdravlja HZJZ-a Ivana Šimić koja je predstavila istraživanje. 

Jedan od nedostataka je, kaže, to što kvalitetno organizirana prehrana nije jednako dostupna u područnim školama kao u matičnim.

- Iako postoji pozitivan trend u primjeni prehrambenih preporuka Nacionalnih smjernica u školama, većina škola još uvijek ne doseže preporučene norme za sve skupine hrane, dodala je.

- Istraživanje je pokazalo da 40 posto područnih škola ima drugačiju prehranu od matičnih, a djeca zaslužuju jednake uvjete, istaknula je.

Najmanje škola s kuhinjom je u Dalmaciji, odnosno u Dubrovačko-neretvanskoj, Splitsko-dalmatinskoj i Zadarskoj županiji. 

Što se tiče provedbe smjernica, razlike su također velike.

- Neke škole i osnivači vrlo su angažirani, dok druge imaju ozbiljne infrastrukturne nedostatke. 

Potrebno je najprije urediti infrastrukturu i zaposliti stručni kadar kako bi se smjernice mogle provoditi, rekla je Šimić. 

Istaknula je i da je zabilježen pozitivan trend. Iako su sokovi i dalje znatno zastupljeni u školskoj prehrani - njih nudi oko 65 posto škola što nije u skladu sa smjernicama - primjetno je smanjenje dodavanja šećera u napitke, češće posluživanje nezaslađenih napitaka te povećanje ponude voća i povrća. 

- 22 posto škola svakodnevno nudi voće, a 23 povrće učenicima, stoji u istraživanju. 

Šimić je rekla da je to rezultat višegodišnjeg rada na promicanju pravilne prehrane. Na školskim tanjurima u prosjeku ostaje oko 15 posto pripremljene hrane - najčešće povrće, variva, riba i kukuruzni žganci. 

U najvećem udjelu škola za izradu jelovnika zaduženi su školski kuhari koji to čine samostalno ili u suradnji s drugim školskim djelatnicima. 

Svakoj četvrtoj školi potrebna je dodatna stručna podrška u usklađivanju školskog jelovnika s Nacionalnim smjernicama, a 37 posto škola izjavilo je da koristi predložene jelovnike "Živjeti zdravo", dok dodatnih 51 posto to čini djelomično, uz prilagodbu. 

Istraživanje je pokazalo i da su potrebna dodatna ulaganja u školsku infrastrukturu, osposobljavanje kadrova i stručna podrška kako bi se smanjila regionalna nejednakost i omogućila jednako kvalitetna prehrana u svim školama. 

Jedna od škola koja je okupila tim stručnjaka koji radi na kvalitetnoj prehrani jest Osnovna škola Milke Trnine u Križu.

- Trudimo se imati stvarno svaki dan salate, svaki dan povrće, uvodimo ribu, imamo mliječni dan, znači baš pratimo i nutritivne vrijednosti i radimo jelovnik u suradnji s hrvatskim zavodom za javno zdravstvo. Imamo sreću da imamo hektar svoje obradive površine pa uzgajamo i vlastitu hranu, rekla je Martina Marek Marinić, ravnateljica OŠ Milke Trnine Križ.

Učenici zdrav oblik prehrane prihvaćaju ako ih se dovoljno educira, ali i redovito ulaže trud, što je katkad zahtjevno.

- Ne možete imat monotono, znači ne može se sad reći u ponedjeljak ću imat konstantno jedno jelo. Uvijek treba nešto dodati, nešto promijeniti, zaintrigirati ih na neki način, kaže Igor Nikolić, školski kuhar, OŠ Krune Krstića Zadar.

Standardi prehrane u područnim školama nisu ujednačeni kao u matičnima, a cilj je promijeniti to podukom.

- Želja nam je da upravo kroz suradnju koju planiramo na edukaciji samih škola, posebice kuhara i stručnog osoblja koje se bavi pripremom hrane da unaprijedimo njihova znanja, ali i vještine kako pripremiti hranu koja bi djeci bila zanimljiva, ukusna i koju bi rado jeli, istaknula je Đurđica Ivković, programska voditeljica Ureda UNICEF-a za Hrvatsku.

Osim pravilnog tjelesnog razvoja, kvalitetna školska prehrana ima i mnoge druge prednosti, među ostalim, bolje školske rezultate i smanjenje financijskih troškova u obitelji.