Što dovodi do kompulzivnog prejedanja i kako ga riješiti?

Kompulzivno prejedanje je poremećaj koji, iako ga mnogi povezuju s prekomjernom tjelesnom težinom, osobe mogu biti različitih tjelesnih konstitucija. Riječ je o obrascu jedenja koji nije potaknut fizičkom gladi, već unutarnjim impulsom koji se teško kontrolira.

Kompulzivno prejedanje nije samo stvar slabe volje ili trenutačne slabosti pred omiljenim zalogajem. Riječ je o ozbiljnom psihološkom poremećaju koji utječe na emocionalno, fizičko i mentalno zdravlje pojedinca. Kod kompulzivnog prejedanja hrana često postaje način suočavanja s teškim osjećajima: tjeskobom, usamljenošću, stresom ili tugom. Osoba jede ne zato što je gladna, nego zato što traži olakšanje, utjehu, kontrolu i upravo to jedenje zna biti popraćeno osjećajem gubitka kontrole.

- Emocije koje prate samo jedenje, odnosno emocije koje slijede jedenje su užasno teške i bolne: stid, krivnja, grizodušje, osjećaj manje vrijednosti, pa čak i iznimna ljutnja, bijes i mržnja prema sebi. To je zapravo uvod u začarani krug prejedanja, rekla je psihoterapeutkinja Tončica Šiškov, koja već godinama radi s osobama koje se bore s poremećajima u prehrani.

Dok osoba unosi velike količine hrane u sebe, može osjećati olakšanje ili smanjenje stresa, no kasnije se neizostavno javlja osjećaj krivnje ili srama. Treba naglasiti kako osobe s ovim poremećajem ne planiraju namjerno pojesti velike količine hrane. Takva ponašanja nisu uvijek praćena ugodom jedenja, već se osoba najčešće osjeća vrlo uznemireno za vrijeme takvog ponašanja. 

Čak i kada osoba želi prestati jesti toliku količinu hrane, ne uspijeva prestati. Ponekad ljudi opisuju kako uopće nisu svjesni svog ponašanja, kako su imali osjećaj odvojenosti od sebe ili kako se jednostavno ne mogu sjetiti što i koliko su pojeli za vrijeme takvih epizoda.

Taj začarani krug često se dodatno pojačava pokušajima naglih dijeta, ekstremnih restrikcija i rigoroznih režima koji rijetko kad donesu dugoročne rezultate, a vrlo često uzrokuju kontraefekt.

- Najčešće, osim što nesvjesno i puno jedemo, yo-yo efekt je posljedica izgladnjivanja organizma. To je zapravo prirodni zaštitni mehanizam na koji tijelo odgovara nakon razdoblja nestašice, objašnjava Maja Žanko, magistra nutricionizma i specijalistica za poremećaje hranjenja. 

- Pri tome ne mislim na blage režime u kojima se tek malo smanji kalorijski unos, nego na izrazito drastične dijete koje mi nikako ne preporučujemo u radu s pacijentima. Upravo suprotno. naše pacijente najviše iznenadi kada shvate da ih nitko neće tjerati na mahnito vježbanje i stroge dijete. Naš cilj je da, uz psihoterapijsku podršku, dođu u stanje u kojem mogu postepeno uvoditi zdrave životne navike pa tako i u prehrani, kaže.

Tjelesna aktivnost ne mora značiti iscrpljujuće treninge, često je najvažnije pokrenuti tijelo na način koji je moguć i siguran.

- Takve vježbe možemo raditi gdje god da se zateknemo, bez obzira je li to ujutro kad se probudimo pa se malo razgibamo prije nego što ustanemo, pokazala je Slavica Ravnjak, bacc. fizioterapije i diplomirana osteopatkinja, demonstrirajući tehniku kojom pretile osobe mogu lakše ustati s poda.

Istina ili mit

Kompulzivno prejedanje je samo stvar slabe volje – MIT

Dijeta je najbolje rješenje za kompulzivno prejedanje – MIT

Emocije i stres igraju ključnu ulogu u prejedanju - ISTINA