Afazija, poremećaj komunikacije nakon moždanog udara

Vrlo rijetko razmišljamo o tome koliko nam je komunikacija važna. Ovaj poremećaj koji duboko utječe na pojedince, obitelj i društvo jer narušava čovjekovu primarnu potrebu, a to je komunikacija. Što je afazija? O afaziji su govorili u emisiji Dobro jutro, Hrvatska doc.dr. Karolina Lice, predsjednica hrvatskog logopedskog društva i Marijo Marijan.

- Moja bolest afazija je u tome što puno više ne znam. Ne mogu sve objasniti. Fizički se ne osjećam loše, ali kad trebam govoriti i objasniti je problem. Sporo govorim. U samom trenutku kada mi se dogodila bolest nisam znao ni reći "dobar dan”, kazao je.

Lice je rekla kako je afazija jezični poremećaj koji se može manifestirati u teškoćama razumijevanja, jezičnog izražavanja, kako kaže, nedostajanje riječi. Kako kaže, postoje i teškoće u čitanju i pisanju. Simptomi od pacijenta do pacijenta mogu biti različiti i ne znači da će svi pacijenti imati iste, rekla je.

Dodaje kako je moždani udar najčešći uzrok afazije.

- 12-15 tisuća ljudi godišnje oboli od moždanog udara, a s posljedicama živi 80 tisuća. Jedna trećina od njih ima za posljedicu afaziju, naglasila je.

Marijan govori kako mu je najteže kada želi nekome nešto reći i to dugo traje. Rekao je da nakon moždanog udara nije ništa znao te je morao sve ponovno učiti.

Rehabilitacija već na odjelima intenzivne njege

Lice govori kako rehabilitacija započinje već na odjelima intenzivnog liječenja u prvim danima nakon moždanog udara te kako tada logoped ulazi u priču rehabilitacije i ako je pacijent stabilan, kreće se s terapijom. Kasnije se rehabilitacija nastavlja u toplicama i poliklinici, rekla je.

Osobe s afazijom su "prirodni detektori laži”.

- Osobe oboljele od afazije nedostatak verbalnog izražavanja kompenziraju kroz neverbalni modalitet, rekla je.