U Hrvatskoj prodaja lijekova porasla za 10 posto u godinu dana

Hrvatska je po starosti na šestom mjestu u Europskoj uniji, to prati i sve veća potrošnja lijekova. Te podatke potvrdilo je i izvješće agencije za lijekove. Za prošlu godinu bilježi se porast od 10 posto i financijska zarada od milijun i 900 tisuća eura. No veća potrošnja za sobom donosi i poneku nestašicu. HRT je provjerio što se najviše koristi i ima li razloga za brigu.

Bilo da je riječ o glavobolji, mučnini ili nekom većem zdravstvenom problemu, najprije ćemo posegnuti za lijekom. Problem nastaje kada uobičajenog lijeka nema u ljekarnama. Trenutačno u Hrvatskoj vlada nestašica oko 30 lijekova, ali razloga za paniku nema. 

- U zadnje vrijeme najčešće se primjećuje nestašica lijekova protiv bolova iz segmenta bezreceptnih lijekova poput određenih brufena, plivadona i sličnih i nedostaju neki lijekovi iz područja hipertenzije odnosno za liječenje krvnog tlaka, pojasnio je mag. pharm. Mario Vrebčević.

- Brige za nestašicu ne bi trebalo biti, one se događaju, a razlozi su različiti. Najčešće u proizvodnji nastane pogreška, međutim uvijek imamo zamjenske lijekove, a da je riječ baš o lijeku kojeg nema na našem tržištu onda se može putem interventnog uvoza što se radi preko HALMED-a, objasnio je prof. dr. sc. Pero Draganić, glavni savjetnik za potrošnju lijekova u HALMED-u.

A najnoviji podaci HALMED-a otkrivaju i porast potrošnje lijekova. Najviše se uzimaju lijekovi za kardiovaskularni, probavni i živčani sustav, a uvjerljivo najveća je potrošnja vitamina D.

- Posebno u porastu je i vitamin D, ali i kardiovaskularne bolesti pa tako i potreba za njihovim liječenjem među kojima su satini najčešće jer nam je HZZO prije godinu i pol skinuo ograničenje za propisivanje lijekova za skidanje masnoće, istaknula je specijalistica obiteljske medicine Branislava Čilić.

- Sama potrošnja, ako gledamo po dozi koju pacijenti uzimaju, je normalna jer činjenica je da je naša populacija sve starija i samim time potreba za lijekovima je sve veća, naglasio je Vrebčević.

A raste i zarada od prodaje lijekova, i to lani za 10 posto u odnosu na godinu prije. 

- Ono što jest konstanta je da svake godine imamo povećanje potrošnje i to nije samo slučaj u Hrvatskoj, nego u svim zemljama. Ovako laički rečeno to bi značilo da svaki stanovnik dnevno popije 1,7 doza, istaknuo je Draganić.

Zanimljiv je i podatak da od 25 najskupljih lijekova čak trinaest pripada kategoriji novih, pametnih lijekova.