U Hrvatskoj živi oko 200 tisuća osoba s astmom

04.05.2024.

Zadnja izmjena 17:18

Autor: Iva Vukadin/Dnevnik/V.G./HRT/Hina

U Hrvatskoj živi oko 200 tisuća osoba s astmom
U Hrvatskoj živi oko 200 tisuća osoba s astmom
Foto: Ilustracija / Shutterstock

Svjetski dan astme obilježava se prvog utorka u svibnju, a već danas organizirane su zdravstvene akcije u Zagrebu. Cilj akcija je osvijestiti javnost o problemima s kojima se svakodnevno nose oboljeli, ali i ojačati borbu protiv astme. Od te upalne bolesti dišnih puteva u Hrvatskoj boluje oko 200 tisuća ljudi. Pravilnim liječenjem, astmu je moguće kontrolirati. 

Goran Marić već 34 godine živi s astmom. Prošao je teške napadaje u djetinjstvu, ali uz aktivnost i pravilno liječenje svojoj je bolesti stao na kraj. Sada mu se simptomi javljaju samo povremeno. 


- Simptomi na početku su bili puno jači, ali s obzirom na to da sam se uključio u sport, redovne kontrole, terapija, situacija je sve bolja. Kad si usporedim djetinjstvo sa sadašnjim načinom života i stilom kako ga mogu živjeti, danas mi je puno lagodnije i puno lakše, kaže.


Astma je uz KOPB jedna od najčešćih kroničnih plućnih bolesti današnjice. U svijetu od nje boluje više od 300 milijuna ljudi. Češća je kod mlađih, a simptomi nisu stalni. 


- Simptom koji ćete primijetiti je jedan suhi nadražajni kašalj, nekakvo nadražajno prokašljavanje. Nakon toga se javi osjećaj stezanja, pritiska u prsima, pacijenti mogu čuti karakteristično piskutanje i u nekakvom onom najtežem obliku bolesnici praktički će biti u panici jer neće moći uopće disati, imat će taj jedan vrlo neugodan osjećaj, rekla je prim. dr. sc. Andrea Vukić Dugac, dr. med., pročelnica Zavoda za respiracijske infekcije, Klinika za plućne bolesti, KBC Zagreb.


Iako se broj astmatičara povećao, ta se bolest može kontrolirati. Cilj današnjih terapija je astma bez simptoma. Osim liječenja koje je u fokusu, važna je i edukacija - poticanje zdravog života i nepušenja. Upravo zato danas je pokrenuta i javnozdravstvena akcija u sklopu koje je predstavljena pjesma, a nastavit će se edukacijom u vrtićima.

Primarna prevencija jako teška


Sanja Popović Grle, pročelnica Zavoda za alergijske i opstruktivne bolesti pluća u Klinici za plućne bolesti Jordanovac, rekla je kako astma pripada najčešćim plućnim bolestima.

- Svaka osoba koja ima astmu često osjeti neugodne simptome, poput nedostatka zraka, dakle teškog disanja, kašlja, pojave sluzi u dišnim putevima i čuje se sviranje ili piskanje u plućima.

Astma utječe na kvalitetu života jer su vrlo često napadi astme nepredvidivi i pacijenti se loše osjećaju, moraju odustati od planiranih aktivnosti, nekada moraju ići na hitnu službu ili završe u bolnici na aparatima za disanje.

Astma je povezana s alergijskim bolestima.

- U odraslih osoba gotovo polovica astmatičara je alergično, rekla je liječnica.

Postoje cijelogodišnji i sezonski alergeni.

- Od cijelogodišnjih alergena jako je važna prašinska grinja, mikroskopski pauk koji živi u prašini i koji može tijekom cijele godine raditi simptome našim bolesnicima. A od sezonskih alergija je naročito nezgodna i najčešća pelud trava, rekla je dr. Popović Grle.

Primarna prevencija astme je jako teška.

- Najvažnije je da majka, trudnica koja nosi svoje dijete, ne puši i da se dobro osjeća, da se osjeća ugodno u svojim odabirima. Kasnije naravno je izuzetno važna točna edukacija, rekla je liječnica.

Naglasila je kako je cilj educirati djecu, ali i odrasle, da je važno kretanje, tjelesna aktivnost, zdrava hrana i nepušenje.

U Hrvatskoj živi oko 200 tisuća osoba s astmom


Samo u Hrvatskoj, procjenjuje se da oko 200 tisuća osoba živi s astmom, pri čemu polovica njih ima poteškoća u održavanju kontrole nad svojim stanjem. Godišnje se u Hrvatskoj zabilježi 12 tisuća novih slučajeva astme, što ističe hitnu potrebu za sveobuhvatnim strategijama upravljanja, upozorili su Hrvatsko torakalno društvo, Zaklada Hrvatska kuća disanja i Udruga pacijenata "Udah života".

Na globalnoj razini bilježi se oko 260 milijuna ljudi koje pate od astme te oko 450 tisuća smrti godišnje.

Kao odgovor na taj zdravstveni problem, Hrvatsko pulmološko društvo, u suradnji s Hrvatskim torakalnim društvom, izradilo je prošle godine smjernice za liječenje astme koje su usklađene sa strategijom Globalne inicijative za astmu (GINA). U njima se ističe važnost postizanja kontrole astme minimalnom primjenom lijekova i smanjenje ovisnosti o inhalatorima s kratkodjelujućim beta2-agonistima.

- Unatoč tome što je astma doživotno stanje s individualnim varijacijama u simptomima, nju je moguće uspješno kontrolirati primjerenim upravljanjem. Jednostavne krvne pretrage mogu pomoći u identifikaciji specifičnih podtipova astme, poput eozinofilne astme, koja pogađa gotovo 7 od 10 pacijenata s teškom astmom, navodi se u priopćenju voditelja kampanje.

Uz primjenu personaliziranih i preciznih terapijskih pristupa, uključujući biološke terapije, smjernice za liječenje astme nastoje poboljšati ishode i povećati kvalitetu života pacijenata s astmom, dodali su.

Astma je heterogena bolest koju karakterizira kronična upala dišnih putova, a njezini simptomi mogu biti nedostatak zraka, kašalj i stisak u prsima. Ako se ne liječi, ovi simptomi mogu varirati u intenzitetu tijekom vremena, što dovodi do progresivnog ograničenja protoka zraka u plućima.

- Poanta je da je astma odlično liječiva bolest, što znači da bi ljudi koji imaju astmu trebali biti bez simptoma i imati potpuno zdrav kvalitetan život. To je cilj današnjeg liječenja astme i sukladno tome se razvijaju i terapijski protokoli i novi oblici liječenja. Uključujući i ono što je novitet, a to su različite biološke terapije. Dakle, lijekovi kojima je za cilj djelovati rano u samom tijeku imunološkog zbivanja i suzbiti i spriječiti razvoj simptoma i daljnji razvoj bolesti, rekao je akademik Miroslav Samaržija, ravnatelj Klinike za plućne bolesti Jordanovac.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!